Glavni sadržaj
Logotip Europske komisije
hr
Public Health

Djelovanje EU-a u borbi protiv antimikrobne otpornosti

O antimikrobnoj otpornosti

Antimikrobna otpornost je sposobnost mikroorganizama da prežive ili da rastu u prisutnosti antimikrobnog sredstva koje obično inhibira ili ubija taj mikroorganizam.

Antimikrobna otpornost jedna je od najvećih globalnih prijetnji javnom zdravlju i razvoju. U srpnju 2022. Komisija i države članice proglasile su antimikrobnu otpornost jednom od tri najveće prijetnje zdravlju, što iziskuje koordinirano djelovanje na razini EU-a kako bi se ojačala pripravnost i odgovor.

Zbog antimikrobne otpornosti u EU-u/EGP-u svake godine više od 35 000 ljudi umre od izravnih posljedica infekcija uzrokovanih bakterijama otpornima na antibiotike. Taj zdravstveni učinak usporediv je s učinkom koji zajedno imaju gripa, tuberkuloza i HIV/AIDS.

Podaci Europskog centra za sprečavanje i kontrolu bolesti (ECDC) pokazuju da je broj infekcija i smrtnih ishoda koji se mogu pripisati antimikrobnoj otpornosti u znatnom porastu za gotovo sve kombinacije bakterija i antibiotika na koje su one otporne, osobito u zdravstvenim ustanovama. Procjenjuje se da je u oko 70 % slučajeva infekcija bakterijama otpornima na antibiotike riječ o infekcijama povezanima sa zdravstvenom skrbi.

Predviđa se da će se od 2025. do 2050. godine 39 milijuna smrtnih ishoda moći izravno pripisati bakterijskoj antimikrobnoj otpornosti.

Antimikrobna otpornost uzrokuje i znatne troškove, među ostalim za zdravstvene sustave i gospodarstvo. Organizacija za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) procjenjuje da države članice EU-a/EGP-a zbog većih rashoda za zdravstvo i smanjene produktivnosti rada zbog antimikrobne otpornosti godišnje snose trošak od gotovo 11,7 milijardi EUR.

Na globalnoj razini antimikrobna otpornost mogla bi uzrokovati dodatne troškove zdravstvene skrbi od 1 bilijun USD godišnje do 2050. i gubitak bruto domaćeg proizvoda od 1 do 3,4 bilijuna USD godišnje do 2030.

Antimikrobna otpornost prijetnja je zdravlju ljudi, zdravlju životinja i okolišu jer se mikroorganizmi kao što su bakterije šire unutar tih sektora i među njima. Stoga taj problem treba rješavati integriranim djelovanjem u više područja, koje je poznato kao pristup „jedno zdravlje”.

Jačanje djelovanja EU-a

Vijeće je 13. lipnja 2023. donijelo Preporuku o jačanju djelovanja EU-a za borbu protiv antimikrobne otpornosti primjenom pristupa „jedno zdravlje”, na prijedlog Europske komisije kao dio paketa mjera o lijekovima.

U tom prijedlogu preporuke Vijeća akcijski plan EU-a za borbu protiv antimikrobne otpornosti „Jedno zdravlje” iz 2017. proširuje se i dopunjuje u sve tri dimenzije spektra tog akcijskog plana (zdravlje ljudi, zdravlje životinja i okoliš) kako bi se maksimalno povećale sinergije te postigao odlučan i djelotvoran odgovor na antimikrobnu otpornost u cijelom EU-u.

Ciljevi su Preporuke Vijeća sljedeći:

  • jačanje nacionalnih akcijskih planova protiv antimikrobne otpornosti u okviru pristupa „jedno zdravlje”
  • jačanje nadzora i praćenja antimikrobne otpornosti i potrošnje antimikrobika
  • jačanje mjera za sprečavanje i kontrolu infekcija
  • poboljšanje upravljanja antimikrobicima i njihove razborite uporabe
  • preporuka ciljeva za antimikrobnu otpornost i potrošnju antimikrobika u području zdravlja ljudi
  • poboljšanje informiranja, izobrazbe i osposobljavanja
  • poticanje istraživanja i razvoja i pružanje poticaja za inovacije i pristup antimikrobicima i drugim medicinskim protumjerama za suzbijanje antimikrobne otpornosti
  • povećanje suradnje
  • jačanje globalnog djelovanja.

Kako bi ocijenila napredak i rezultate provedbe Akcijskog plana protiv antimikrobne otpornosti iz 2017. i Preporuke Vijeća o antimikrobnoj otpornosti, Europska komisija naručila je studiju za izradu okvira za praćenje.

Europski parlament je 1. lipnja 2023. donio Rezoluciju o mjerama EU-a za borbu protiv antimikrobne otpornosti.

Akcijski plan EU-a „Jedno zdravlje” za borbu protiv antimikrobne otpornosti iz 2017.

U lipnju 2017. Europska komisija donijela je Akcijski plan EU-a „Jedno zdravlje” za borbu protiv antimikrobne otpornosti, kako su zatražile države članice EU-a u zaključcima Vijeća od 17. lipnja 2016.

Glavni ciljevi tog plana temelje se na trima glavnim stupovima:

  1. učiniti EU regijom najbolje prakse
  2. poticati istraživanja, razvoj i inovacije
  3. oblikovati globalni plan.

U planu je opisano više od 70 mjera koje obuhvaćaju zdravlje ljudi, zdravlje životinja i okoliš, čiji se napredak redovito prati.

U okviru provedbe akcijskog plana Komisija je donijela Smjernice EU-a za opreznu uporabu antimikrobnih sredstava u humanoj medicini. Cilj je smjernica smanjiti neprimjerenu uporabu i promicati razboritu uporabu antimikrobika kod ljudi.

One su usmjerene na sve aktere koji su odgovorni za upotrebu antimikrobnih sredstava ili imaju ulogu u njihovoj upotrebi. Njima se dopunjuju Smjernice EU-a za opreznu uporabu antimikrobnih sredstava u području zdravlja životinja.

U razdoblju od donošenja akcijskog plana za borbu protiv antimikrobne otpornosti iz 2017. do donošenja Komisijina prijedloga preporuke Vijeća o jačanju djelovanja EU-a za borbu protiv antimikrobne otpornosti primjenom pristupa „jedno zdravlje” poduzeto je više važnih inicijativa koje su doprinijele daljnjem jačanju odgovora EU-a na antimikrobnu otpornost.

Među njima su:

Istraživanja, projekti i studije u području antimikrobne otpornosti financiraju se u okviru programa „EU za zdravlje” i programa Obzor Europa.

Mreža EU-a „Jedno zdravlje” za borbu protiv antimikrobne otpornosti

Mreža EU-a „Jedno zdravlje” za borbu protiv antimikrobne otpornosti, kojom predsjeda Europska komisija, sastoji se prvenstveno od vladinih stručnjaka iz područja zdravlja ljudi, zdravlja životinja i zdravlja okoliša, relevantnih znanstvenih agencija EU-a, dionika te Komisijinih stručnjaka.

Njezina je misija poboljšati koordinaciju i dijalog među sektorima koji se bave zdravljem ljudi, veterinarstvom i okolišem u institucijama EU-a, državama članicama te s dionicima u pogledu politika za borbu protiv antimikrobne otpornosti.

Sastanci u okviru te mreže obično održavaju dvaput godišnje.

Kako bi članovima mreže „Jedno zdravlje” za borbu protiv antimikrobne otpornosti omogućila da razmjenjuju mišljenja, Komisija je domaćin platforme EU-a za antimikrobnu otpornost. Cilj je te interaktivne digitalne mreže promicati dijalog među nadležnim tijelima, poduzećima, organizacijama civilnog društva i znanstvenicima o pitanjima antimikrobne otpornosti relevantnima za Uniju.

Jačanje svijesti

U cilju povećanja informiranosti o antimikrobnoj otpornosti Europski centar za sprečavanje i kontrolu bolesti (ECDC) utemeljio je Europski dan svjesnosti o antibioticima (EAAD) kako bi se stvorila svijest o prijetnji koju otpornost na antibiotike predstavlja za javno zdravlje i istaknula važnost razborite uporabe antibiotika.

Europski dan svjesnosti o antibioticima, koji se obilježava 18. studenog zajedno sa Svjetskim tjednom informiranja o antimikrobnim sredstvima, tijekom godina se razvio u globalnu platformu, u suradnji s mnogim zemljama izvan EU-a i relevantnim dionicima, u skladu s Komisijinim pristupom „jedno zdravlje” za borbu protiv antimikrobne otpornosti.

Nadalje, Komisija je u rujnu 2024. pokrenula kampanju kako bi mlade ljude više informirala o antimikrobnoj otpornosti i uključila cijelo društvo u borbu protiv tog problema. EU se aktivno zalaže i za snažniji odgovor na antimikrobnu otpornost na globalnoj razini u okviru pristupa „jedno zdravlje”.