Zdravstveni sustavi moraju biti pristupačni, učinkoviti i otporni na promjene i izazove budućnosti. Svi se zdravstveni sustavi suočavaju sa sličnim pritiscima razvoja, modernizacije i prilagodbe stalnim promjenama okruženja, što može imati negativan učinak na zdravstvene rashode. Ti pritisci mogu biti posljedica:
- demografskih promjena (starenje stanovništva)
- promjena u epidemiologiji (sve veći problem kroničnih bolesti)
- novih tehnologija (uključujući njihovu interoperabilnost i standardizaciju)
- jačanja položaja pacijenata
- nedostatka osoblja
- neravnomjerne raspodjele zdravstvenih radnika
- zdravstvenih nejednakosti.
Unija je 2014. pokrenula program koordiniranog djelovanja u cilju poboljšanja učinkovitosti, pristupačnosti i otpornosti zdravstvenih sustava.
Program EU-a za učinkovite, pristupačne i otporne zdravstvene sustave | ||
---|---|---|
Jačanje učinkovitosti | Povećanje pristupačnosti | Povećanje otpornosti |
Ocjenjivanje učinkovitosti zdravstvenih sustava | Planiranje zdravstvenog osoblja u EU-u | Procjena zdravstvenih tehnologija |
Sigurnost pacijenata i kvaliteta skrbi | Troškovno učinkovito korištenje lijekova | Zdravstveni informacijski sustav |
Integracija skrbi | Optimalna provedba Direktive 2011/24 | e-zdravstvo |
Održivost zdravstvenih sustava
Poznato je da su javno zdravlje, gospodarsko blagostanje i socijalna kohezija usko povezani, ali je isto tako poznata i nesigurnost u pogledu dugoročne održivosti javnih financija. Kako povećati učinkovitost, a istodobno održati pristup kvalitetnoj zdravstvenoj skrbi središnja je tema politika koje su predstavljene u sljedećim dokumentima:
- Program EU-a za učinkovite, pristupačne i otporne zdravstvene sustave
- Ažurirana verzija iz 2019. Zajedničkog izvješća Europske komisije i Odbora za ekonomsku politiku o zdravstvenoj skrbi i fiskalnoj održivosti
- Izvješće o stanju zdravlja u EU-u - popratno izvješće.
Zdravlje u europskom semestru
Učinkovitost, pristupačnost i otpornost nacionalnih zdravstvenih sustava analizira se tijekom cijelog ciklusa europskog semestra, okvira koji se od 2014. koristi za koordinaciju gospodarskih politika u Uniji. U godišnjem pregledu rasta, koji Komisija objavljuje na početku svakog europskog semestra, naglašava se važnost zdravlja općenito.
Komisija u okviru tog postupka želi dati potporu državama članicama izradom analiza i prognoza te predlaganjem konkretnih mjera za unaprjeđenje reformi. Osim toga pruža i financijsku potporu za jačanje kapaciteta nacionalnih institucija za provedbu reformi u okviru raznih instrumenata za financiranje.
U postupku europskog semestra potiču se i podupiru nacionalne strukturne reforme zdravstvenih sustava. Te se reforme i mjere analiziraju i utvrđuju u izvješćima po državama u okviru europskog semestra i posebnim preporukama za države članice.
Od početka europskog semestra više od jedne trećine država članica dobilo je preporuke povezane sa zdravstvenim sustavom, a Komisija prati njihov napredak u tom području. S obzirom na to da se one odnose na složene zdravstvene reforme, treba ih promatrati u dužem razdoblju.