Glavni sadržaj
Logotip Europske komisije
Public Health

Bilten Zdravlje-EU, br. 198. – U prvom planu

Novi izazovi, jednako važan rad! Upoznajte Znanstveni odbor koji pomaže u uklanjanju štetnih sastojaka iz kozmetičkih proizvoda!

Qasim Chaudhry, predsjednik Znanstvenog odbora za sigurnost potrošača (SCCS)

Europa ima vodeću ulogu u svijetu i dominantni je izvoznik kozmetičkih proizvoda i usluga u sektoru osobne njege. Kako bi očuvali vodeći položaj, europski kozmetički proizvodi moraju biti inovativni i konkurentni te moraju biti u skladu sa strogim normama za sigurnost i kvalitetu. Regulatorna tijela i industrija predani su održavanju tih strogih normi, koje su na svjetskoj razini postale mjerilo za sigurnost i kvalitetu kozmetičkih proizvoda.

Za ocjenu sigurnosti kozmetičkih sastojaka koji se kontroliraju u skladu s Uredbom o kozmetičkim proizvodima EU-a zadužen je Znanstveni odbor za sigurnost potrošača (SCCS), neovisni odbor stručnjaka iz raznih zemalja EU-a. Riječ je o temeljitom procesu tijekom kojeg je potrebno uzeti u obzir svojstva sastojaka u kozmetičkim proizvodima, u kojoj mjeri i kako potrošači mogu biti njima izloženi te mogućnost bilo kakvih štetnih učinaka. Pri utvrđivanju sigurnih graničnih vrijednosti izloženosti u obzir se moraju uzeti i ranjive i visokorizične skupine.

Provođenje tih ocjena sigurnosti posljednjih je godina postalo zahtjevnije. Od srpnja 2013. zakonodavstvom EU-a u području kozmetičkih proizvoda zabranjeno je testiranje na životinjama i stavljanje na tržište proizvoda koji sadržavaju sastojke testirane na životinjama. Stoga se podaci o sigurnosti sada sve više temelje na metodama koje ne uključuju životinje, nego primjerice uzgojene stanice i računalne modele. Osim toga, pojavili su se i novi oblici sastojaka, kao što su nanomaterijali, za koje istraživanja o mogućim rizicima za zdravlje još nisu široko dostupna.

Usklađivanje s postojećim zakonodavstvom izazov je i za tijela javne vlasti i za kozmetičku industriju, zbog čega SCCS objavljuje i smjernice kako bi se osigurala usklađenost. U Smjernicama SCCS-a predstavljen je detaljni okvir za ocjenu sigurnosti kozmetičkih proizvoda u Europi te ih se redovito revidira u kontekstu novih saznanja, alata i tehnika. Odbor je nedavno objavio kontrolni popis za podnositelje zahtjeva kako bi im se pomoglo pri slanju potpune dokumentacije, što svima štedi vrijeme i energiju.

Rad Odbora pomaže Komisiji u odluci hoće li dopustiti sastojak u kozmetičkim proizvodima i pod kojim uvjetima uporabe. Cilj je ograničiti ili isključiti sve štetne sastojke u kozmetičkim proizvodima, posebno one koji bi mogli biti karcinogeni, mutageni, koji proizvode toksine ili koji mogu ostati i nakupljati se u tijelu tijekom vremena.

Taj rad u velikoj mjeri ostaje iza kulisa, no utječe na svakodnevni život građana EU-a. Jeste li znali, primjerice, da je SCCS za svaku boju za kosu, čija je uporaba u Europi dopuštena, zabranio gotovo dvije? SCCS je upravo završio prvu godinu svojeg novog petogodišnjeg mandata, s novim i ponovno izabranim članovima, i čast mi je da sam nejgov predsjednik. Zajedno imamo bogato iskustvo i znanje u području znanosti i veseli nas što ih možemo upotrebljavati u korist građana.

Načelo „zamijeni, smanji, poboljšaj” zlatno je pravilo za istraživanja i testiranja na primatima koji nisu čovjek.

Europska komisija i njezin Znanstveni odbor za rizike za zdravlje, okoliš i nove rizike (SCHEER) objavili su 2. lipnja 2017. konačno mišljenje o temi „Potreba uporabe nečovjekolikih primata u biomedicinskim istraživanjima, proizvodnji i ispitivanju proizvoda i uređaja”, koje je ažurirana verzija mišljenja iz 2009.

Od 2009. pojavile su se nove mogućnosti za pronalazak alternativa i za daljnje smanjenje uporabe nečovjekolikih primata, ali SCHEER priznaje dau određenim vrstama istraživanja i dalje postoji potreba za uporabom nečovjekolikih primata. Ako se u određenom istraživanju ne može izbjeći uporaba nečovjekolikih primata, a to se odlučuje na pojedinačnoj osnovi, SCHEER naglašava da se mora primjenjivati načelo „zamijeni, smanji, poboljšaj”.

Načelo „zamijeni, smanji, poboljšaj” odnosi se na sljedeće: zamjena nečovjekolikih primata održivim alternativama kad god je to izvedivo, smanjenje uporabe nečovjekolikih primata i poboljšanje znanstvenih postupaka te skrbi i liječenja životinja. Primjena načela „zamijeni, smanji i poboljšaj” sada je propisana pravom EU-a.

U novom se mišljenju razmatraju razna istraživačka područja u kojima se nečovjekoliki primati trenutačno upotrebljavaju te mogućnosti za primjenu načela „zamijeni, smanji i poboljšaj” u svim istraživačkim područjima. Ukupno postoje oko 23 preporuke o primjeni načela „zamijeni, smanji i poboljšaj” te o rješavanju problema u tom pogledu.

Dodatne informacije:

Jesu li žarulje s germicidnim učinkom i druge UVC žarulje sigurne?

Ultraljubičaste C zrake (UVC zrake) proizvodi sunce i riječ je o ultraljubičastom zračenju najkraćih valnih duljina u rasponu od 280 do 100 nanometara. Što je kraća valna duljina ultraljubičastog zračenja to je jači utjecaj koji ono može imati na ljudsko zdravlje, ali prirodne UVC zrake gotovo se u potpunosti apsorbiraju u atmosferi prije nego što dosegnu Zemljinu površinu te stoga ne predstavljaju velik rizik za ljude.

Umjetno proizvedeni UVC zrake uspješno se upotrebljavaju kao germicidi i baktericidi već desetljećima u sve više područja, među ostalim za dezinfekciju ventilacijskih sustava te sustava za pročišćavanje otpadnih voda i sustava klimatizacije. Također se upotrebljavaju u industrijskim procesima proizvodnje hrane i pića te u bolnicama za sterilizaciju instrumenata, radnih površina i zraka. Većina tih sustava upotrebljava izolirane uređaje pa ljudi nisu izravno izloženi UVC zračenju, no UVC žarulje sve se više upotrebljavaju, što povećava i potencijalni utjecaj na zdravlje zbog nesreća ili veće izloženosti.

Zato je Europska komisija od svojeg neovisnog Znanstvenog odbora za rizike za zdravlje, okoliš i nove rizike (SCHEER) zatražila da provede procjenu rizika upotrebe UV žarulja. U svojem konačnom mišljenju o „biološkim učincima UVC zračenja na zdravlje, posebno u pogledu UVC žarulja” (SCHEER) potvrđuje da slučajna akutna izloženost UVC žarulji može uzrokovati probleme kože i očiju, ali zaključuje da nema dovoljno podataka da bi se utvrdila razina izloženosti pri kojoj može doći do takvog štetnog utjecaja. Potrebno je više studija o izloženosti opće javnosti i radnika UVC žaruljama, posebno o izloženosti ljudi u uobičajenim uvjetima uporabe i dugotrajnog izlaganja UV zračenju iz UVC žarulja.

Nadaj se najboljem, budi spreman za najgore: U novim je smjernicama predstavljen predložak za procjenu rizika tijekom prekogranične kemijske prijetnje zdravlju

U kriznoj situaciji teško je jasno razmišljati i brzo djelovati, zbog čega postoje protupožarne vježbe i zbog čega je Europska komisija unaprijed planirala provođenje procjena rizika u slučaju ozbiljne prekogranične kemijske prijetnje zdravlju.

Odlukom 1082/2013/EU o ozbiljnim prekograničnim prijetnjama zdravlju utvrđena su pravila o tome kako postupati u slučaju nezgoda ili upozorenja o stvarnim ili potencijalnim ozbiljnim prekograničnim prijetnjama zdravlju. Kada je potreban koordinirani odgovor na razini EU-a, Komisija treba što je brže moguće saznati koja je potencijalna ozbiljnost prijetnje i je li potrebno poduzeti hitne mjere zaštite javnog zdravlja.

Takvu ad hoc brzu procjenu rizika treba pripremiti Znanstveni odbor za rizike za zdravlje, okoliš i nove rizike (SCHEER), a kako bi mu pomogla da reagira brzo i učinkovito, Komisija je od Odbora zatražila da izradi smjernice za postupak koji bi provodili za pripremu procjene rizika u slučaju takve prijetnje. Tu bi vrstu prijetnje mogao uzrokovati čovjek, primjerice namjernim napadom ili iskliznućem teretnog vlaka, ili bi ona mogla biti prirodna, poput erupcije vulkana.

U tim se smjernicama predlaže pouzdan mehanizam za učinkovito rješavanje prekograničnih prijetnji zdravlju za brzo, neovisno i vjerodostojno savjetovanje u izvanrednim situacijama, što uključuje i trajnu provedbu procjene rizika te osnivanje radne skupine sastavljene od 12 stručnjaka.