HIV, virusni hepatitis i tuberkuloza: ciljevi za 2030. ostvarivi su ako nastavimo u istom smjeru
Direktor odjela za javno zdravstvo u Komisijinoj Glavnoj upravi za zdravlje i sigurnost hrane John F. Ryan govori o ciljevima održivog razvoja za HIV/AIDS, virusni hepatitis i tuberkulozu i nastojanjima Komisije za ostvarenje tih ciljeva kako su predstavljeni u radnom dokumentu službi Komisije objavljenom ovog ljeta.
Koji su ciljevi za 2030. i kolika je vjerojatnost da će se ostvariti?
Ciljevi održivog razvoja koje je odredila Svjetska zdravstvena organizacija i potvrdila Komisija obuhvaćaju suzbijanje epidemije AIDS-a i tuberkuloze do 2030. i nastavak borbe protiv hepatitisa. Optimistični smo jer nismo sami – sve države članice EU-a obvezale su se ostvariti te ciljeve i možemo se osloniti na dugogodišnje iskustvo i brojne uspjehe.
Zašto rad Komisije na suzbijanju HIV-a/AIDS-a, virusnog hepatitisa i tuberkuloze uključuje druga područja, a ne samo javno zdravstvo?
EU zaista u svojoj borbi protiv zaraznih bolesti podupire i istraživanja, politiku borbe protiv droga, razvojnu suradnju, pristupnu i susjedsku politiku te europske strukturne fondove. Ovaj pristup prikladan je jer na naše zdravlje utječu brojni čimbenici i nastojanja samo jednog sektora nisu dovoljna za učinkovito rješavanje problema. Na primjer, sve veća otpornost na antimikrobne lijekove znatno povećava troškove liječenja i rizik od smrti ili ozbiljnih komplikacija kod osoba zaraženih HIV-om ili koje boluju od AIDS-a, tuberkuloze i hepatitisa. Mikrobi otporni na lijekove mogu se izravnim kontaktom ili preko zaražene hrane prenijeti sa životinja na ljude i da bi se to učinkovito zaustavilo, nužan je dobro koordiniran pristup.
Koji su glavni uspjesi Komisije u tom području?
Unija može biti ponosna na financiranje istraživanja te na izradu i provedbu dobre prakse koja je pomogla spasiti nebrojene živote.
Putem okvirnog programa EU-a za istraživanje i razvoj Obzor 2020. Komisija pomaže financirati razvoj boljih cjepiva, lijekova i dijagnostičkih alata. Osim toga, brojni projekti u tom području financiraju se preko zdravstvenog programa EU-a. Primjerice, sredstva u iznosu od oko 12 milijuna eura pomažu u izvedbi osam projekata za poboljšanje pristupa ranjivih skupina ranoj dijagnostici, prevenciji i skrbi.
Ukupan proračun EU-a za zdravlje u financijskom okviru za razdoblje 2014. – 2020. iznosi oko 2,6 milijardi EUR, a dio tog iznosa namijenjen je jačanju zdravstvenih sustava kako bi se zajamčilo da ima dovoljno stručnih zdravstvenih radnika i da su lijekovi dostupni po pristupačnim cijenama.
Osim toga, EU daje velik doprinos Globalnom fondu za borbu protiv HIV-a/AIDS-a, tuberkuloze i malarije – osigurava gotovo 50 % njegovih znatnih ukupnih sredstava.
Zašto Komisija razmatra HIV/AIDS zajedno s virusnim hepatitisom i tuberkulozom?
Podaci pokazuju da su isti ljudi izloženi riziku od obolijevanja od tih bolesti – često je riječ o društveno marginaliziranim skupinama. Koinfekcija virusnim hepatitisom prisutna je kod čak 15 % osoba zaraženih HIV-om u svijetu i kod čak 90 % osoba koje intravenozno uzimaju droge. Osobe zaražene HIV-om imaju 16 – 27 puta veću vjerojatnost da obole od tuberkuloze.
Što je još potrebno učiniti?
Trebamo se što bolje koristiti informacijama i sredstvima koja su nam već na raspolaganju i nastaviti podupirati razvoj novih praksi i alata. Potrebno je također riješiti drugi ozbiljan problem povezan s tim bolestima – društvenu stigmatizaciju. Strah od stigmatizacije može odvratiti od testiranja, liječenja i razgovora s drugima. Taj strah u stvari dovodi do izolacije, s kojom se možda jednako teško nositi i koja je jednako opasna kao mnoge bolesti.
Aktivnosti na razini EU-a
|
Europska komisija – Zdravlje i sigurnost hrane |
Novosti
|
Prema radnom dokumentu službi Komisije potrebni su stalni napori za ostvarenje ciljeva za 2030. U dokumentu o HIV-u/AIDS-u, virusnom hepatitisu B i C te tuberkulozi daje se pregled inicijativa politika EU-a kojima se državama članicama pomaže da do 2030. ispune globalni cilj održivog razvoja o suzbijanju epidemije AIDS-a i tuberkuloze te borbi protiv hepatitisa i drugih zaraznih bolesti. |
|
Komisija predstavila djelovanja EU-a na 22. međunarodnoj konferenciji o AIDS-u U okviru 22. međunarodne konferencije o AIDS-u (AIDS 2018.), koja se održala od 23. do 27. srpnja 2018. u Amsterdamu, Europska komisija organizirala je niz događanja za promociju rezultata zdravstvenog programa EU-a. |
|
EU predvodi u borbi protiv tuberkuloze, izjavio je u UN-u povjerenik za zdravlje Andriukaitis Na nedavnom sastanku na visokoj razini Opće skupštine UN-a o tuberkulozi povjerenik Andriukaitis govorio je o potrebi za jačanjem odgovora na tuberkulozu i pružanju univerzalnog pristupa njezinoj prevenciji, dijagnostici, liječenju i skrbi. |
|
Europski centar za sprečavanje i kontrolu bolesti u Gasteinu je organizirao predavanje na temu djelovanja EU-a u pogledu HIV-a/AIDS-a, tuberkuloze i hepatitisa s naglaskom na izvedivost ostvarenja ciljeva održivog razvoja za 2030. koji se odnose na zdravlje. |
|
Temom konferencije „Društvena i politička rješenja za ostvarivanje naših prava” naglašava se da je za iskorjenjivanje tuberkuloze i ostvarenje ciljeva održivog razvoja koji se odnose na zdravlje potreban koordiniran odgovor javnog zdravstva koji se temelji na ljudskim pravima svakog pojedinca. |
|
Konferenciju suorganiziraju Korelacija – Europska mreža za smanjenje štetnih posljedica i Zajednička akcija EU-a za borbu protiv HIV-a i sprečavanje koinfekcija te za smanjenje štetnih posljedica, a tema su joj nedostaci prevencije zaraze osoba koje intravenozno uzimaju droge. |
|
Svjetski dan borbe protiv AIDS-a i dalje pridonosi osviještenosti u cijelom svijetu Svjetski dan borbe protiv AIDS-a obilježava se 1. prosinca u cijelom svijetu. Riječ je o jednom od najpoznatijih međunarodnih zdravstvenih manifestacija i svrha mu je podići razinu osviještenosti o toj bolesti, prisjetiti se onih koji su joj podlegli i proslaviti pobjede, kao što je bolji pristup liječenju i službama za prevenciju. |
|
Konferencija HepHIV2019 u Bukureštu na temu „Izazovi pravodobnog i integriranog testiranja i skrbi” Konferencija HepHIV2019 održat će se od 28. do 30. siječnja u Bukureštu u Rumunjskoj u okviru rumunjskog predsjedništva EU-a (siječanj – srpanj 2019.). To je šesta konferencija koja je organizirana u okviru inicijative HIV u Europi i tema joj je rano testiranje. |
|
Portal najbolje prakse – iskušana djelovanja koje je financirao EU Portal je jedinstvena točka na kojoj se mogu naći primjeri dobre i najbolje prakse stečene u djelovanjima sufinanciranima u okviru zdravstvenih programa i podnijeti prakse na ocjenu. |
|
Te su skupine osnovane kako bi se omogućio redovit politički dijalog s tijelima država članica i susjednih zemalja te povezivanje s nevladinim udrugama i organizacijama civilnog društva koje djeluju u području HIV-a/AIDS-a, hepatitisa i tuberkuloze. Vidjeti registar stručnih skupina |