Bilten Zdravlje-EU, br. 236. – U prvom planu

Europski semestar: Zdravstvene reforme treba nastaviti

S Anne Bucher, glavnom direktoricom Glavne uprave za zdravlje i sigurnost hrane, razgovaramo o posljedicama „proljetnog paketa”, koji je Komisija donijela 5. lipnja 2019., na zdravstveni sektor. Svako proljeće Komisija predstavlja preporuke po državama članicama u okviru ciklusa europskog semestra kojim se podupire koordinacija gospodarskih, fiskalnih i socijalnih politika među državama članicama EU-a. Proljetni paket iz 2019. uključivao je niz preporuka za poticanje zdravstvenih reformi u sljedećih 12–18 mjeseci.

Možete li objasniti što je ciklus europskog semestra i zašto on uključuje zdravlje?

Ciklus europskog semestra dio je okvira EU-a za gospodarsko upravljanje te se njime zemljama EU-a pomaže da izbjegnu prekomjerni državni dug, spriječe makroekonomske neravnoteže, podupru strukturne reforme u različitim područjima, uključujući zdravlje, te da promiču zapošljavanje, socijalnu uključenost, rast i ulaganja. U prijedlozima Komisije predstavljaju se glavna područja za reformu i daju smjernice, međutim Komisija ne djeluje samostalno. Preporuke zahtijevaju odobrenje od strane Vijeća u srpnju iste godine, a države članice ih mogu odlučiti izmijeniti tijekom tog postupka. Provedba preporuka prati se tijekom godine i o njoj se podnose izvješća Komisije po državama članicama u veljači/ožujku sljedeće godine.

Ne mogu zamisliti ciklus usklađivanja gospodarske, fiskalne i socijalne politike bez zdravstvene politike, kojom se podupire dulji i produktivan radni vijek i čiji je cilj osnovnu zdravstvenu skrb učiniti dostupnom svima. A da ne spominjem da je zdravstveni sektor jedan od najinovativnijih i čini oko deset posto bruto domaćeg proizvoda EU-a. Zajedno sa sektorom socijalne skrbi osigurava kvalificirana radna mjesta za oko 8 % naše radne snage. Visokokvalitetna, cjenovno pristupačna i dostupna zdravstvena skrb od ključne je važnosti.

Koje je preporuke Komisija iznijela u vezi sa zdravljem?

Preporuke u području zdravlja u rasponu su od osiguravanja fiskalno održivih zdravstvenih sustava i jačanja izvanbolničke skrbi do smanjenja visokih neposrednih plaćanja s kojima se suočavaju građani EU-a i jačanja preventivnih politika. Htjela bih naglasiti da namjera Komisije nije izdvojiti neku državu članicu zbog određenih nedostataka. Želimo im pomoći u utvrđivanju prioriteta kako bi nacionalni zdravstveni sustavi postali učinkovitiji, pristupačniji i otporniji. Komisija svoju analizu i preporuke temelji na podrobnoj procjeni nacionalnog stanja te uzima u obzir i znanje koje joj pruža inicijativa Stanje zdravlja u EU-u.

Zašto preporuke ove godine naglašavaju potrebe za ulaganje u različita područja politika?

Komisija želi unaprijediti „trokut uspješnosti” u kojem se kombiniraju politike za promicanje reformi, ulaganja i fiskalne odgovornosti. Stoga je glavni prioritet ovogodišnjeg europskog semestra utvrđivanje i zadovoljavanje potreba za ulaganjima, imajući također u vidu pregovore o budućem višegodišnjem financijskom okviru, proračunu EU-a za razdoblje od 2021. do 2027. Tijekom ovogodišnjeg ciklusa europskog semestra Komisija je produbila raspravu o ukupnim izazovima za ulaganja i prioritetima u državama članicama, u različitim sektorima i područjima politika. U području zdravlja prepoznajemo potrebe za ulaganjem kod nekoliko zemalja, a zemljama za koje nismo naveli potrebe za zdravstvenim ulaganjima te su potrebe opisane u izvješćima po državama članicama koja smo objavili ranije ove godine kao analitičku osnovu za naše preporuke.

Aktivnosti na razini EU-a

Novosti

Projekti u okviru zdravstvenog programa

Druge zanimljive poveznice