Skip to main content
Logotip Europske komisije
hrvatski
Public Health

Pregled

Cijepljenje je glavno sredstvo primarne prevencije bolesti i jedna od najekonomičnijih mjera kojima raspolaže javno zdravstvo. Imunizacija cjepivom najbolja je obrana koju imamo od ozbiljnih i katkad smrtonosnih zaraznih bolesti koje se mogu spriječiti. Zahvaljujući cijepljenju širokih razmjera iskorijenjene su velike boginje, Europa se riješila dječje paralize i mnoge druge bolesti gotovo su potpuno nestale.

Strategija EU-a za cjepiva protiv bolesti COVID-19

Europska komisija predstavila je 17. lipnja 2020. strategiju EU-a za cjepiva protiv bolesti COVID-19 kako bi se ubrzali razvoj, proizvodnja i primjena cjepiva protiv bolesti COVID-19. Sigurna i učinkovita cjepiva protiv virusa SARS-CoV-2 koji uzrokuje bolest COVID-19 najbolji su način za postupno okončanje pandemije.

Komisija je 15. listopada 2020. objavila Komunikaciju o pripravnosti za strategije cijepljenja i uvođenju cjepiva protiv bolesti COVID-19, u kojoj su navedeni ključni elementi koje bi države članice trebale uzeti u obzir u svojim nacionalnim planovima cijepljenja protiv bolesti COVID-19 i definirane prioritetne skupine za cijepljenje.

Trenutačni izazovi

Danas se više od 100 milijuna djece u cijelom svijetu svake godine cijepi protiv bolesti kao što su difterija, tetanus, pertusis, tuberkuloza, dječja paraliza, ospice i hepatitis B. Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) cijepljenjem se u svijetu godišnje spriječi od 2 do 3 milijuna smrtnih slučajeva te se smanjuju troškovi liječenja određenih bolesti, što uključuje liječenje antimikrobnim lijekovima (koji se propisuju za virusne zaraze).

Unatoč sjajnim rezultatima, više država članica i susjednih zemalja trenutačno se zbog nedostatnih stopa procijepljenosti suočava s dosad nezabilježenim izbijanjima bolesti koje se mogu spriječiti cijepljenjem. Pad povjerenja javnosti u cijepljenje, geografske razlike u dostupnosti cjepiva i porast pogrešnih informacija i dezinformacija o cijepljenju izvor su zabrinutosti i predstavljaju veliki izazov stručnjacima za javno zdravstvo. Osiguravanje jednakog pristupa cjepivu za sve građane EU-a, borba protiv pogrešnih informacija i dezinformacija te povećanje povjerenja u cijepljenje zajednički su ciljevi Europske komisije i država članica EU-a.

U Europskoj uniji na snazi su vrlo stroga pravila o odobrenju cjepiva koja se stavljaju na tržište. Europska agencija za lijekove (EMA) ocjenjuje i nadzire proizvedena cjepiva. Nakon opsežnih ispitivanja Europska komisija može izdati odobrenje za stavljanje na tržište. EMA i dalje ocjenjuje sigurnost cjepiva stavljenih na tržište te provodi nadzor nakon izdavanja odobrenja. Svi ti koraci osmišljeni su kako bi se zajamčila maksimalna sigurnost, prvenstveno imajući u vidu zdravlje i dobrobit građana.

Cjepiva sadržavaju antigene s pomoću kojih se razvija imunitet od određenih patogena, kao što je virus gripe. Međutim, cjepiva moraju sadržavati i niz drugih tvari da bi bila djelotvorna, npr. stabilizatore, adjuvanse i konzervanse.

Stabilizatori su potrebni da se održi djelotvornost cjepiva tijekom skladištenja. Adjuvansi su spojevi koji se dodaju cjepivu radi poboljšanja imunosnog odgovora; poticanjem proizvodnje protutijela protiv virusa ili bakterije pridonose djelotvornosti i dugotrajnosti cjepiva. Konzervansi su treća vrsta spoja koji je ključan za sprečavanje rasta opasnih bakterija ili gljivica, što je nužno kako bi se zajamčila sigurnost cjepiva. Svi sastojci cjepiva koji se stavljaju na tržište u Europskoj uniji detaljno se preispituju i u raznim se studijama smatraju sigurnima u kontekstu tih cjepiva. Radi informiranja o sigurnosti cjepiva, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) pripremila je kratki internetski tečaj o osnovama sigurnosti cjepiva.

Djelovanje na razini EU-a

Politika cijepljenja u nadležnosti je nacionalnih tijela, ali Europska komisija pomaže državama članicama EU-a da usklade svoje politike i programe.

Ministri zdravstva država članica EU-a donijeli su u prosincu 2018. Preporuku Vijeća o pojačanoj suradnji u borbi protiv bolesti koje se mogu spriječiti cijepljenjem. Tom političkom inicijativom zalaže se za uvođenje mjera usmjerenih na, primjerice, koordinaciju nabave cjepiva, pružanje potpore istraživanju i inovacijama i smanjenje nepovjerenja prema cijepljenju, a opći je cilj dugoročno povećati cijepljenje u EU-u.

Osim toga, Komisija podupire države članice u održavanju ili povećanju stope cijepljenja tako što:

Zajedničko djelovanje u području cijepljenja

Europska komisija jača potporu nacionalnim mjerama cijepljenja, među ostalim zajedničkim djelovanjem u području cijepljenja, koje se sufinancira sredstvima zdravstvenog programa EU-a (3,55 milijuna eura).

Zajedničko djelovanje u području cijepljenja pokrenuto 2018. usmjereno je na smanjenje otpora prema cijepljenju i povećanje procijepljenosti u EU-u. Koordinira ga INSERM (Francuska) i obuhvaća 20 partnera (uključujući 17 država članica EU-a i 3 treće zemlje).

Svrha mu je i ojačati suradnju nacionalnih savjetodavnih skupina za imunizaciju (NITAG) kako bi se povećala transparentnost i povjerenje u postupak donošenja odluka o uvođenju novih cjepiva.

Koalicija za cijepljenje

U proljeće 2019. osnovana je Koalicija za cijepljenje, koja okuplja europske zdravstvene djelatnike i studentske udruge koji se u svojem radu s građanima i kolegama zalažu za cijepljenje. Članovi Koalicije za cijepljenje obvezali su se točno informirati javnost, boriti se protiv mitova o cijepljenju i cjepivima i razmjenjivati primjere najbolje prakse. Njome trenutačno supredsjedaju tri velika europska udruženja zdravstvenih djelatnika:

Koalicija je 9. veljače 2021. objavila manifest s tri ključna razloga zbog kojih bi se svi zdravstveni djelatnici trebali cijepiti protiv bolesti COVID-19 kada za to dobiju priliku:

  1. kako bi se zaštitili od te bolesti i mogućih teških ili po život opasnih komplikacija
  2. cjepiva protiv bolesti COVID-19 sigurna su i učinkovita
  3. kako bi pomogli u zaštiti zdravstvenih kapaciteta.

Objavili su i izjavu 2021. u okviru godišnje kampanje informiranja o gripi, u kojoj su preporučili da se zdravstveni radnici cijepe protiv gripe, te izjavu 2022., u kojoj su naglasili važnost rutinskog cijepljenja i cijepljenja djece.

Koalicija za cijepljenje sastaje se svake godine kako bi raspravljala o svojim aktivnostima za promicanje cijepljenja.

Povezane informacije