Glavni sadržaj
Logotip Europske komisije
hr
Public Health

Pregled

Cijepljenje je glavno sredstvo prevencije bolesti i jedna od najekonomičnijih mjera kojima raspolaže javno zdravstvo. 

Imunizacija cjepivom najbolja je obrana koju imamo od ozbiljnih i katkad smrtonosnih zaraznih bolesti koje se mogu spriječiti.

Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) cijepljenjem se u svijetu godišnje spriječi od 3,5 do 5 milijuna smrtnih slučajeva te se smanjuju troškovi liječenja određenih bolesti.

Zahvaljujući cijepljenju širokih razmjera:

  • iskorijenjene su velike boginje
  • Europa se riješila dječje paralize
  • mnoge druge bolesti gotovo su potpuno nestale.

Cjepiva koja se koriste u EU-u sigurna su i učinkovita

U Europskoj uniji na snazi su vrlo stroga pravila o odobrenju cjepiva koja se stavljaju na tržište.
Europska agencija za lijekove (EMA) ocjenjuje i nadzire proizvedena cjepiva. Nakon opsežnih ispitivanja Europska komisija može izdati odobrenje za stavljanje na tržište.

EMA i dalje ocjenjuje sigurnost cjepiva stavljenih na tržište te provodi nadzor nakon izdavanja odobrenja. Svi ti koraci osmišljeni su kako bi se zajamčila maksimalna sigurnost, prvenstveno imajući u vidu zdravlje i dobrobit građana.

Svi sastojci cjepiva koji se stavljaju na tržište u Europskoj uniji detaljno se preispituju i u raznim se studijama smatraju sigurnima u kontekstu tih cjepiva.

Trenutačni izazovi

Danas se više od 100 milijuna djece u cijelom svijetu svake godine cijepi protiv bolesti kao što su difterija, tetanus, pertusis, tuberkuloza, dječja paraliza, ospice i hepatitis B. 

Premda su zahvaljujući programima imunizacije djece spašeni milijuni života, zbog nedostatnih stopa procijepljenosti u EU-u i susjednim zemljama i dalje izbijaju bolesti koje se mogu spriječiti cijepljenjem. 

Od presudne je važnosti cjeloživotni pristup cijepljenju kako bi se maksimalno iskoristio potencijal imunizacije u svim dobnim skupinama. To znači redovito primanje preporučenih cjepiva u skladu s nacionalnim rasporedom i smjernicama.

Potencijalne prepreke cijepljenju složene su i uključuju kombinaciju čimbenika kao što su ograničen pristup uslugama imunizacije, poremećaji u lancima opskrbe, sukobi i nestabilnost ili pogrešne informacije o cjepivima.

Problemi povezani s povjerenjem javnosti u cijepljenje, geografske razlike u dostupnosti cjepiva i procijepljenosti te sve više lažnih i obmanjujućih informacija o cijepljenju izvor su zabrinutosti i velik izazov stručnjacima za javno zdravstvo.

Osiguravanje jednakog pristupa cjepivu za sve građane EU-a, borba protiv pogrešnih informacija i dezinformacija te povećanje povjerenja u cijepljenje zajednički su ciljevi Europske komisije i država članica EU-a.

Djelovanje na razini EU-a

Politika cijepljenja u nadležnosti je nacionalnih tijela, ali Europska komisija pomaže državama članicama EU-a da usklade svoje politike i programe.

Ministri zdravstva država članica EU-a donijeli su u prosincu 2018. Preporuku Vijeća o pojačanoj suradnji u borbi protiv bolesti koje se mogu spriječiti cijepljenjem. 

U okviru te političke inicijative poziva se na mjere kao što su koordinacija nabave cjepiva, podupiranje istraživanja i inovacija te rješavanje problema oklijevanja s cijepljenjem. Opći je cilj povećati procijepljenost u Uniji u svim dobnim skupinama.

Osim toga, Komisija podupire države članice u održavanju ili povećanju stope cijepljenja tako što:

Od 2022. do 2025. Europska komisija provodila je komunikacijsku kampanju #UnitedInProtection kako bi upoznala javnost s koristima cjeloživotnog pristupa cijepljenju.

Cilj kampanje bio je poduprijeti informirano donošenje odluka o cijepljenju protiv:

  • ospica
  • sezonske gripe
  • bolesti COVID-19
  • humanih papilomavirusa
  • virusa hepatitisa B
  • pertusisa (hripavac).

Poseban fokus bio je na relevantnim skupinama stanovništva u zemljama s niskom procijepljenošću ili slabim povjerenjem u cijepljenje putem ciljanih komunikacijskih materijala i partnerstava sa zdravstvenim djelatnicima.

Jedan je od ciljeva europskog plana za borbu protiv raka iskorijeniti rak vrata maternice cijepljenjem mladih protiv humanog papilomavirusa (HPV) koji ga uzrokuje, a povezan je i s rakom glave i vrata te rakom anusa.

Konkretno, u planu se poziva na cijepljenje najmanje 90 % ciljne populacije djevojčica u EU-u te na znatno povećanje stope procijepljenosti dječaka.

Komisija je 2024. predstavila Prijedlog preporuke Vijeća o vrstama raka koje se mogu spriječiti cijepljenjem kako bi se države članice EU-a poduprlo u poticanju procijepljenosti protiv humanih papilomavirusa (HPV) i virusa hepatitisa B (HBV). 

Preporuke državama članicama EU-a uključivat će olakšavanje pristupa cijepljenju, ciljanu komunikaciju o važnosti cijepljenja protiv HPV-a i HBV-a u kontekstu prevencije raka i bolje praćenje stopa procijepljenosti kako bi se prikupile informacije za javnozdravstvene mjere.

Sigurna cjepiva protiv bolesti COVID-19 za Europljane

Zajedničko djelovanje u području cijepljenja

Europska komisija jača potporu nacionalnim mjerama cijepljenja, među ostalim zajedničkim djelovanjem u području cijepljenja, koje se sufinancira sredstvima zdravstvenog programa EU-a (3,55 milijuna eura).

Zajedničko djelovanje u području cijepljenja pokrenuto 2018. bilo je usmjereno na smanjenje otpora prema cijepljenju i povećanje procijepljenosti u EU-u. Koordinira ga INSERM (Francuska) i obuhvaća 20 partnera (uključujući 17 država članica EU-a i 3 treće zemlje).

Svrha mu je i ojačati suradnju nacionalnih savjetodavnih skupina za imunizaciju (NITAG) kako bi se povećala transparentnost i povjerenje u postupak donošenja odluka o uvođenju novih cjepiva.

Koalicija za cijepljenje

U proljeće 2019. osnovana je Koalicija za cijepljenje, koja okuplja europske zdravstvene djelatnike i studentske udruge koji se u svojem radu s građanima i kolegama zalažu za cijepljenje. Članovi Koalicije za cijepljenje obvezali su se točno informirati javnost, boriti se protiv mitova o cijepljenju i cjepivima i razmjenjivati primjere najbolje prakse.

Povezane informacije