Europska komisija predložila je novi okvir za zdravstvenu sigurnost kojim bi se revidirala postojeća pravna osnova (Odluka 1082/2013/EU). Na temelju iskustva stečenog u borbi protiv koronavirusa, novim se okvirom želi ojačati koordinacija na razini EU-a i proširiti uloga agencija EU-a u koordinaciji mjera pripravnosti i odgovora.
Dok se ne donese novo zakonodavstvo, Odluka 1082/2013/EU o ozbiljnim prekograničnim prijetnjama zdravlju okvir je za koordinaciju planiranja pripravnosti i odgovora kako bi se ojačali kapaciteti za praćenje, rano upozoravanje te procjenu hitnih javnozdravstvenih situacija i odgovor na njih.
Odlukom se:
- podupire razmjena primjerâ najbolje prakse i iskustava u planiranju pripravnosti i odgovora
- stvara temelj za izradu nacionalnih planova za odgovor na različite oblike zdravstvenih prijetnji, npr. na zarazne bolesti kao što je pandemijska gripa ili na druge događaje uzrokovane biološkim ili nepoznatim uzročnicima, nesreće uzrokovane kemijskim sredstvima, prirodne katastrofe okolišnog podrijetla ili namjerno počinjena djela
- pomaže osigurati interoperabilnost nacionalnih planova putem mehanizama koordinacije, analize te komunikacijskih alata
- podupire provedba temeljnih zahtjeva u pogledu ključnih kapaciteta u okviru Međunarodnih zdravstvenih propisa SZO-a radi otkrivanja, procjene, prijavljivanja i odgovora na hitne situacije u području javnog zdravlja.
Djelovanje EU-a u cilju jačanja pripravnosti uključuje, na primjer, redovite vježbe za ispitivanje postojećih postupaka iz planova pripravnosti na razini EU-a i nacionalnih planova. U okviru Zdravstvenog programa EU-a pruža se potpora putem osposobljavanja i vježbi, čime se olakšava razmjena iskustava, smjernica i postupaka među državama članicama. Time se osigurava da nacionalna tijela i institucije surađuju s Komisijom, ali i međusobno, radi razmjene informacija u slučaju kriznih situacija koje se ubrzano razvijaju.
Od 2003. Izvršna agencija za potrošače, zdravlje i hranu (engl. „Consumers, Health and Food Executive Agency”, Chafea) upravlja projektima koji se odnose na pripravnost i odgovor.
Osim toga, članak 5. Odluke 1082/2013 uključuje odredbe o zajedničkoj nabavi zdravstvenih protumjera. Ona osigurava visoku razinu pripravnosti i služi kao instrument za potporu koordiniranom odgovoru na prijetnje zdravlju.
Zajednička nabava zdravstvenih protumjera: osiguravanje odgovarajuće razine pripravnosti
Izbijanje pandemijske gripe H1N1 2009. skrenulo je pozornost na slabosti u pristupu i kupovnoj moći država članica u pogledu nabave pandemijskih cjepiva i lijekova. Vijeće je stoga zatražilo od Europske komisije da razvije mehanizam za zajedničku nabavu zdravstvenih protumjera, kojim bi se podupro pravedan i ravnopravan pristup i distribucija cjepiva protiv pandemijske gripe u budućnosti.
Komisija je 10. travnja 2014. odobrila Sporazum o zajedničkoj nabavi za medicinske protumjere. Do travnja 2020. Sporazum o zajedničkoj javnoj nabavi potpisalo je 37 država, uključujući sve države članice EU-a i države EGP-a, Ujedinjenu Kraljevinu, Albaniju, Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju, Srbiju i Bosnu i Hercegovinu te Kosovo*.
U Sporazumu je predviđen dobrovoljni mehanizam kojim se državama članicama i institucijama EU-a omogućava da zajednički nabavljaju zdravstvene protumjere za različite kategorije prekograničnih zdravstvenih prijetnji, uključujući cjepiva, antivirusne lijekove i druge terapije. U njemu su utvrđena zajednička pravila za praktičnu organizaciju postupaka zajedničke nabave. Konketno:
- utvrđena su praktična rješenja koja se primjenjuju u okviru mehanizma
- definiran je proces odlučivanja kad je riječ o odabiru postupaka
- organizirana je procjena ponuda i dodjela ugovora.
Cilj mehanizma jest poboljšati pripravnost država članica za ublažavanje ozbiljnih prekograničnih prijetnji zdravlju, osigurati pravedniji pristup određenim zdravstvenim protumjerama i veću sigurnost opskrbe te uravnoteženije cijene za zemlje sudionice. Zajednički postupak nabave može započeti ako najmanje četiri države članice i Komisija glasaju za to i sudjeluju u postupku nabave.
U ožujku 2019. Komisija i države članice koje čine oko polovice europskog stanovništva potpisale su okvirne ugovore za proizvodnju i opskrbu cjepivima protiv pandemijske gripe, što je važno postignuće u području javnog zdravlja i važan korak za postizanje pripravnosti za ozbiljnu prekograničnu prijetnju.
Zajedničke nabave bile su ključne i u borbi protiv pandemije bolesti COVID-19. Stotinama ugovora ukupne vrijednosti od gotovo 13 milijardi EUR osigurava se da do 36 zemalja sudionica ima pristup ključnim inovativnim terapeuticima te zaštitnoj i medicinskoj opremi u skladu s politikama EU-a o testiranju i cijepljenju.
Od početka 2020. 36 zemalja sudjelovalo je u dvanaest postupaka zajedničke nabave, što je rezultiralo s više od 200 ugovora kojima je zemljama omogućeno naručivanje osnovnih medicinskih zaliha i inovativnih terapeutika u vrijednosti od gotovo 13 milijardi EUR.
„Ovim se nazivom ne dovode u pitanje stajališta o statusu te je on u skladu s RVSUN-om 1244/1999 i mišljenjem Međunarodnog suda o proglašenju neovisnosti Kosova.”
Povezane informacije
- Članak 5. Odluke 1082/2013/EU
- Svečanosti potpisivanja Sporazuma o zajedničkoj javnoj nabavi
- Svi ključni dokumenti o zajedničkoj nabavi zdravstvenih protumjera
