Iako su se posljednjih godina stope zaraznih bolesti u EU-u smanjile ili su ostale stabilne, prijetnje su i dalje prisutne. Pandemijska gripa (H1N1) 2009., epidemija E. Coli u Njemačkoj 2011., prijetnja od virusa ebole u zapadnoj Africi 2014., virus Zika 2016. i bolest COVID-19 2020. pokazuju da su nove infekcije stalna prijetnja na međunarodnoj razini.

Pandemija bolesti COVID-19 donijela je nezapamćene izazove za javno zdravlje i svakodnevni život. Borba protiv prekograničnih prijetnji zdravlju zahtijeva dobru pripravnost i koordinirano djelovanje prije, tijekom i nakon krize.

U okviru uspostave europske zdravstvene unije, Europska komisija predložila je 11. studenoga novi okvir za zdravstvenu sigurnost prilagođen budućim zdravstvenim izazovima. Na temelju iskustava stečenih u borbi protiv koronavirusa novim okvirom proširit će se uloga agencija EU-a u koordinaciji mjera pripravnosti i odgovora. Tijelo EU-a za pripravnost i odgovor na zdravstvene krize osnovano je radi pripreme za javnozdravstvene krize i odgovora na njih.

Suočavanje s prijetnjama zdravlju

Odgovor prijetnjama zdravlju uključuje više elemenata:

• otkrivanje i utvrđivanje prijetnje, izbijanja bolesti ili krize putem sustava za nadzor i praćenje
• raspolaganje kanalima za rano upozoravanje i obavješćivanje putem pouzdanih postupaka i drugih alata koje tijela nadležna za zdravstvo mogu upotrebljavati za brzu i ciljanu razmjenu informacija.

Kompetentna procjena rizika ključan je element u odlučivanju o tome treba li i kako odgovoriti na prijetnju. To je posebno važno za međunarodni kontekst.

Povećanje pripravnosti ključno je za primjenu odgovarajućih kapaciteta, procesa i mjera u slučaju potrebe. Pripravnost je ključna kako bi se unaprijed uspostavili postupci i mehanizmi koji se mogu brzo aktivirati u slučaju prijetnje zdravlju i radi zaštite građana. Iskustva stečena na temelju stvarnih događaja i redovitih simulacijskih vježbi za testiranje postojećih postupaka važna su za poboljšanje i prilagodbu aktivnosti pripravnosti.

Neke su prijetnje dugoročne pa je potrebno posebno ciljano djelovanje. Antimikrobna otpornost sve je veći javnozdravstveni problem koji zahtijeva odgovarajuću razinu pripravnosti i odgovor. Posebnu, koordiniranu i dugoročnu pozornost također je potrebno posvetiti epidemijama kao što su HIV/AIDS, virusni hepatitis i tuberkuloza. Isto vrijedi i za pripravnost za terorističke napade, hibridne prijetnje i sve oblike prijetnji javnosti uzrokovanih ljudskim djelovanjem.

Prekogranično djelovanje na razini Unije

Europska unija donosi zakonodavstvo kojim se osigurava koordiniran odgovor na prekogranične prijetnje zdravlju uzrokovane zaraznim bolestima kemijskog, biološkog, ekološkog i nepoznatog podrijetla koje su puštene bilo slučajno ili namjerno.

Na temelju iskustava stečenih tijekom krize uzrokovane pandemijom koronavirusa, Prijedlogom uredbe o ozbiljnim prekograničnim prijetnjama zdravlju i stavljanju izvan snage Odluke 1082/2013/EU stvorio bi se snažniji mandat za koordinaciju na razini EU-a. U slučaju proglašenja krizne situacije na razini EU-a pokrenula bi se pojačana koordinacija te omogućili razvoj, stvaranje zaliha i nabava proizvoda potrebnih tijekom krize.

Europska komisija i agencije EU-a, posebno Europski centar za sprečavanje i kontrolu bolesti (ECDC), redovito će testirati i preispitivati planove pripravnosti za pandemiju na razini EU-a i na nacionalnoj razini. Europska komisija izvještavat će države članice EU-a i Europski parlament o rezultatima.

Europski centar za sprečavanje i kontrolu bolesti uspostavit će na razini EU-a ojačan i integriran nadzorni sustav u kojem će se koristiti umjetna inteligencija i druge napredne tehnologije.

Države članice EU-a morat će pojačati izvješćivanje o pokazateljima zdravstvenih sustava (npr. dostupnosti bolničkih kreveta, kapacitetima za specijalizirano liječenje i intenzivnu njegu i broju osposobljenih zdravstvenih djelatnika).

Tijelo EU-a za pripravnost i odgovor na zdravstvene krize

Novo tijelo EU-a za pripravnost i odgovor na zdravstvene krize povećat će sposobnost Europe da spriječi, otkrije i brzo reagira na prekogranične zdravstvene krize. Njegova će misija biti jačanje koordinacije zdravstvene zaštite unutar EU-a kako bi se osigurali razvoj, proizvodnja, nabava i pravedna distribucija ključnih medicinskih protumjera te kako bi se doprinijelo jačanju globalnog sustava pripravnosti i odgovora na zdravstvene krize.

Tijelo će djelovati na različite načine tijekom razdoblja pripravnosti i kriznih razdoblja: u fazi pripravnosti usmjeravat će ulaganja i djelovanja u jačanje prevencije, pripravnosti i spremnosti za nove javnozdravstvene krize, a u fazi krize moći će iskoristiti veće ovlasti za brzo donošenje odluka i provedbu hitnih mjera.

Jačanje ECDC-a i Europske agencije za lijekove

Mandat ECDC-a ojačao bi se kako bi ECDC mogao podupirati Europsku komisiju i države članice EU-a u izvršavanju prethodno opisanih novih zadaća, među kojima su:

• epidemiološki nadzor putem integriranih sustava koji omogućuju nadzor u stvarnom vremenu
• planiranje pripravnosti i odgovora, izvješćivanje o njima i njihova revizija
• davanje neobvezujućih preporuka i opcija za upravljanje rizikom
• kapacitet za mobilizaciju i raspoređivanje EU-ovih timova za pomoć prilikom izbijanja bolesti koji pomažu lokalnim službama u državama članicama
• izgradnja mreže referentnih laboratorija EU-a i mreže za tvari ljudskog podrijetla.

Mandat Europske agencije za lijekove ojačao bi se kako bi Agencija mogla posredovati u koordiniranom odgovoru na zdravstvene krize na razini Unije, i to na sljedeće načine:

• praćenjem i ublažavanjem rizika od nestašice najvažnijih lijekova i medicinskih proizvoda
• pružanjem znanstvenih savjeta o lijekovima koji bi mogli biti učinkoviti u liječenju, sprečavanju ili dijagnosticiranju bolesti koje su uzrokovale krizu
• koordiniranjem studija za praćenje učinkovitosti i sigurnosti cjepiva
• koordiniranjem kliničkih ispitivanja.

Odluka o prekograničnim prijetnjama zdravlju

Donošenje Odluke br. 1082/2013 o ozbiljnim prekograničnim prijetnjama zdravlju važna je etapa u uspostavi dosljednog i snažnog okvira EU-a za zdravstvenu sigurnost u svrhu poboljšana pripravnosti i jačanja kapaciteta za koordiniran odgovor na hitne zdravstvene situacije diljem EU-a.

Taj je zakonodavni akt bio važan korak naprijed u poboljšanju zdravstvene zaštite u EU-u jer je njime osiguran pravni okvir za suradnju EU-a u tom području do donošenja novih prijedloga. Države članice EU-a podupire se u borbi protiv prekograničnih prijetnji, a građane štiti od mogućih budućih pandemija i ozbiljnih prekograničnih prijetnji zdravlju:

• jačanjem kapaciteta za planiranje pripravnosti na razini Unije zahvaljujući pojačanoj koordinaciji i razmjeni najbolje prakse i informacija o planiranju pripravnosti na nacionalnoj razini
• upravljanjem sustavom brzog uzbunjivanja za obavješćivanje o ozbiljnim prekograničnim prijetnjama zdravlju za koje je potreban koordiniran odgovor na razini Unije (Sustav EU-a ranog upozoravanja i odgovora)
• poboljšanjem procjene rizika i upravljanja rizikom kad je riječ o prekograničnim prijetnjama zdravlju
• uspostavljanjem potrebnih mjera za razvoj i provedbu mehanizma za zajedničku nabavu zdravstvenih protumjera i mehanizama za uvođenje tih protumjera
• poboljšanjem koordinacije odgovora na razini EU-a zahvaljujući jasnim pravnim ovlastima za koordinaciju nacionalnih odgovora na ozbiljne prekogranične prijetnje zdravlju i obavješćivanje o rizicima i krizama dodijeljenima Odboru za zdravstvenu sigurnost kako bi se javnosti i zdravstvenim djelatnicima pružile dosljedne i koordinirane informacije
• poticanjem međunarodne suradnje i globalnog djelovanja.