Objedinjeno izvješće

Uz zdravstvene profile zemalja objavljuje se i objedinjeno izvješće, u kojem su predstavljeni neki od najvažnijih trendova u reformi politika zdravstvenih sustava u EU-u. Financira ga Europska komisija iz programa „EU za zdravlje”, u suradnji s Organizacijom za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) i Europskim opservatorijem za zdravstvene sustave i politike (Opservatorij).

Objedinjeno izvješće o stanju zdravlja u EU-u za 2025. sastoji se od dva dijela:

Dio 1.:  trenutačni problemi i odgovori politika

U dijelu 1. razmatraju se trenutačni problemi i odgovori politika u četiri prioritetna područja:

1. Jačanje prevencije kako bi se smanjilo zdravstveno i ekonomsko opterećenje od nezaraznih bolesti
   1. Nezarazne bolesti glavni su uzrok bolesti koje se mogu spriječiti i glavni uzrok smrti u EU-u. Konkretno, 2022. izgubljeno je 2,4 milijuna potencijalno produktivnih godina života, a spriječiti se moglo više od 725 000 smrtnih slučajeva.
   2. Sprečavanjem smrtnosti uzrokovane nezaraznim bolestima u EU-u pad broja zaposlenih zbog starenja stanovništva smanjio bi se za 12 % u razdoblju 2022. – 2040.
   3. Države članice nude odgovor u obliku politika usmjerenih na konzumaciju duhana i nikotina, visoku konzumaciju alkohola, pretilost i tjelesnu neaktivnost, posebno među mladima.
   4. Potrebna je kontinuirana prilagodba kako bi se odgovorilo na nove izazove kao što su e-pušenje i pretilost djece.
2. Preobrazba primarne zdravstvene zaštite iz sustava pod pritiskom u otporne zdravstvene sustave
   1. U EU-u raste potražnja za primarnom zdravstvenom zaštitom, što je povezano sa starenjem stanovništva, kroničnim nedovoljnim ulaganjima i manjkom radne snage.
   2. Tek je svaki peti liječnik u EU-u liječnik opće prakse. Više od trećine odraslih Europljana (35 %) prijavilo je 2024. dugotrajnu bolest ili zdravstveni problem. Taj je udio dosegnuo 60 % među osobama starijima od 65 godina.
   3. Države članice provode reforme kako bi privukle i zadržale pružatelje primarne zdravstvene zaštite i razvile integriranije sustave u kojima je poboljšan pristup, usmjerenost na pacijenta i učinkovitost.
3. Jačanje digitalnog zdravstva kako bi se odgovorilo na pritiske u zdravstvenim sustavima
   1. U kontekstu pandemije bolesti COVID-19, europskog prostora za zdravstvene podatke i Akta o umjetnoj inteligenciji EU je znatno ubrzao digitalnu transformaciju zdravstvene skrbi.
   2. Ulaganja u informacijske i komunikacijske tehnologije povezane sa zdravljem povećala su se od 2021. za oko 30 % kao odgovor na sve veću potražnju za zdravstvenom skrbi, manjak radne snage te poticanje inovacija i visokokvalificiranih radnih mjesta u sektoru zdravstvene tehnologije.
   3. Do kraja 2024. sve države članice EU-a uvele su usluge pristupa elektroničkim zdravstvenim zapisima, pri čemu je najmanje 80 % stanovništva tehnički moglo pristupiti svojim elektroničkim zdravstvenim zapisima u 85 % zemalja.
4. Poticanje farmaceutskih reformi za priuštiv pristup lijekovima i inovacije
   1. Farmaceutski lijekovi činili su 2023. oko 60 % ukupnih rashoda za farmaceutske proizvode i 13 % ukupnih rashoda za zdravstvo u EU-u.
   2. Zbog sve viših cijena lijekova i rastuće potražnje države članice provele su važne farmaceutske reforme u razdoblju od 2020. do 2025. kako bi omogućile priuštiv pristup lijekovima, uz potporu zakonodavstva EU-a o farmaceutskim proizvodima i Uredbe o procjeni zdravstvenih tehnologija.

Dio 2.: ključni nalazi i grafikoni po zemljama

Dio 2. uključuje sažetke ključnih nalaza (sastoje se od jedne stranice) iz svih zdravstvenih profila zemalja i grafikon s istaknutom temom za svaku pojedinu zemlju. 

• Objedinjeno izvješće za 2025.: Informativni članak

Prethodna izdanja

• Stanje zdravlja u EU-u: Objedinjeno izvješće za 2023.
  • Izvješće
• Stanje zdravlja u EU-u: Objedinjeno izvješće za 2021.
  • Izvješće
• Stanje zdravlja u EU-u:  Objedinjeno izvješće za 2019.
  • Izvješće
  • Priopćenje za medije
• Stanje zdravlja u EU-u: Objedinjeno izvješće za 2017.
  • Izvješće
  • Priopćenje za medije