Glavni sadržaj
Public Health

Procjena rizika

Prvi korak u slučaju pojave nove prekogranične prijetnje zdravlju jest procjena povezanih rizika. Važno je znati:

  • podrijetlo: koja bolest ili kemikalija uzrokuje izbijanje bolesti?
  • prenošenje: kako se bolest širi (npr. zrakom, poput gripe, hranom, poput salmonele, ili je prenose komarci, poput virusa zika)?
  • posljedice: koje su njezine posljedice za ljudsko zdravlje (npr. uzrokuje li upalu pluća, itd.)?
  • smrtnost: koja je ozbiljnost bolesti, uključujući smrtnost?

Odgovori na ta pitanja određuju moguće opcije odgovora na prijetnju. Osim toga, možemo biti suočeni s potpuno novim bolestima, kao u slučaju bolesti COVID-19, i u tim slučajevima moramo planirati odgovor i prije nego što imamo odgovore na sva ta pitanja.

Odlukom 1082/2013/EU o ozbiljnim prekograničnim prijetnjama zdravlju uspostavljaju se mehanizmi za koordiniranu procjenu rizika na razini Unije. To uključuje mobiliziranje stručnjaka iz relevantnih tijela Unije i međunarodnih tijela kako bi njihovi savjeti osigurali čvrstu znanstvenu osnovu u procesu koordinacije odgovora na prijetnje.

Koje agencije provode procjenu rizika?

Na razini EU-a procjenu rizika provode:

Ako je procjena rizika potpuno ili djelomično izvan okvira ovlasti postojećih agencija Unije, Komisija provodi ad hoc procjenu rizika. Primjerice, Znanstveni odbor za zdravstvene, okolišne i nove rizike (engl. „Scientific Committee on Health, Environmental and Emerging Risks”, SCHEER) ovlašten je provoditi procjene rizika za javno zdravlje u slučaju ozbiljnih prekograničnih kemijskih prijetnji.

Pri procjeni rizika uzimaju se u obzir i raspoložive relevantne informacije koje su dostavila druga tijela, osobito Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) u slučaju javnozdravstvenog izvanrednog stanja od međunarodnog značaja.