Iako su razvoj i uvođenje e-rješenja u zdravstvene sustave u nadležnosti država članica, EU ih svakako namjerava poduprijeti s pomoću financijskih sredstava i platformi na kojima mogu surađivati na pitanjima e-zdravstva.
Neki aspekti, kao što su interoperabilnost ili standardi kvalitete, rješavaju se na europskoj razini koordiniranim djelovanjem i digitalnim usklađivanjem.
Platforme za suradnju u oblikovanju i provedbi politika
Kao platforma za suradnju može poslužiti nekoliko struktura:
- Mreža e-zdravstva, uspostavljena na temelju Direktive 2011/24/EU o pravima pacijenata u prekograničnoj zdravstvenoj skrbi, povezuje nacionalna tijela nadležna za e-zdravstvo. S pomoću te dobrovoljne mreže države članice EU-a mogu usmjeravati razvoj e-zdravstva u Europi i pomoći u oblikovanju politike interoperabilnosti i standardizacije e-zdravstva. Aktivnosti mreže temelje se na prioritetima utvrđenima u njezinu višegodišnjem planu rada za razdoblje 2018.– 2021.
Zajednička akcija za potporu mreži e-zdravstva, pod nazivom eHAction (akcija e-zdravstva), pokrenuta je 2018. Kao treća zajednička akcija te vrste nadovezuje se na uspjeh svojih prethodnica. Glavni su joj ciljevi tehničkim i znanstvenim savjetima pridonijeti mreži e-zdravstva, olakšati prekograničnu zdravstvenu zaštitu u cijelom EU-u i pružiti potrebnu političku potporu infrastrukturi digitalnih usluga e-zdravstva (eHDSI).
eHAction priprema strateške preporuke i instrumente za političku raspravu mreže e-zdravstva, država članica EU-a i Komisije o četiri prioritetna područja iz višegodišnjeg programa rada mreže e-zdravstva za razdoblje 2018. 2021. Financira se putem zdravstvenog programa EU-a, a ciljevi su joj:
- jačanje položaja ljudi
- inovativna upotreba zdravstvenih podataka
- bolji kontinuitet skrbi
- svladavanje problema u provedbi.
- Skupina dionika u e-zdravstvu (e-HSG) sastoji se od predstavnika europskih krovnih organizacija/udruženja ili organizacija europskog dosega u području istraživanja, industrije i normizacije te udruženja koja zastupaju korisnike (pacijente, stručnjake, pružatelje usluga itd.) u sektoru e-zdravstva. Glavni joj je cilj pomoći u razvoju politike e-zdravstva na razini EU-a. Osnovana je 2012. s mandatom do kraja 2022. i ima 30 članova.
- uspostava infrastrukture digitalnih usluga e-zdravstva za prekograničnu razmjenu zdravstvenih podataka kako bi se građanima omogućio kontinuitet skrbi pri putovanju u druge države članice EU-a
- uspostava europskog prostora za zdravstvene podatke kako bi se omogućila sigurna upotreba zdravstvenih podataka za pružanje skrbi, istraživanja i oblikovanje politika.
- S ciljem ostvarivanja koristi i nove vrijednosti digitalnog zdravstva u konkretnim operativnim područjima trenutačno se razvija europska suradnja u sljedećim tehničkim područjima:
- Zajednica praktičara tijela za pristup zdravstvenim podacima (HDAB-CoP) dokaz je zajedničke predanosti prevladavanju složenosti sekundarne uporabe zdravstvenih podataka u području primjene predstojeće Uredbe o europskom prostoru za zdravstvene podatke (EHDS). HDAB-CoP uspostavljen je u siječnju 2024., a sastoji se od nadležnih tijela i povezanih subjekata iz država članica EU-a i zemalja EGP-a odgovornih za sekundarnu uporabu zdravstvenih podataka u okviru europskog prostora za zdravstvene podatke. HDAB-CoP služi kao privremena platforma kojom se omogućuje suradnja među državama članicama EU-a do službene uspostave upravljačke strukture europskog prostora za zdravstvene podatke.
U 2021. pokrenuto je Zajedničko djelovanje za europski prostor za zdravstvene podatke, nazvano TEHDAS (Ususret europskom prostoru za zdravstvene podatke). U njemu sudjeluje 26 europskih zemalja (22 članice EU-a i četiri druge europske zemlje),
a svrha mu je potaknuti rad Komisije na Europskom prostoru za zdravstvene podatke i to
- okupljanjem subjekata relevantnih za upotrebu zdravstvenih podataka u istraživanju i oblikovanju politika (sekundarna upotreba podataka) u EU-u
- prikupljanjem najboljih europskih metoda rada u sekundarnoj upotrebi podataka
- pripremom koncepata i mogućnosti djelotvorne sekundarne upotrebe zdravstvenih podataka
Ti koncepti i mogućnosti odnose se na upravljanje, kvalitetu podataka, infrastrukturu te informiranje građana o sekundarnoj upotrebi zdravstvenih podataka u EU-u.
Zajedničko djelovanje osnovano je u sklopu Trećeg zdravstvenog programa EU-a.
Financijska potpora EU-a
U provedbi svoje politike u području e-zdravstva Komisija se oslanja na nekoliko financijskih instrumenata:
- Instrument za povezivanje Europe pomaže transeuropskim mrežama i infrastrukturi u sektorima prometa, telekomunikacija i energetike. Iz njega financiraju projekti kroz koje se pruža tehnička i organizacijska stručna pomoć i tako rješavaju zajednički problemi. Europsko je vijeće za cijeli taj program za razdoblje 2021. 2027. predložilo proračun od 28 396 milijuna EUR.
- Program Digitalna Europa, za koji je Europsko vijeće predložilo proračun od 6 761 milijuna EUR radi ulaganja u ključne strateške digitalne kapacitete i dopune drugim instrumentima u podupiranju digitalne transformacije.
- Program Obzor 2020., najveći istraživački program EU-a, podupire istraživanja, inovacije i suradnju u području informacijske i komunikacijske tehnologije za zdravlje i kvalitetu života. Osim toga, potiče MSP-ove da intenzivnije traže rješenja iz područja e-zdravstva te da se prošire u inozemstvo. Naslijedit će ga program Obzor Europa (2021. – 2027.), kojemu je prijedlogom Europskog vijeća iz srpnja 2020. dodijeljen proračun od 75 900 milijuna EUR.
- Trećim zdravstvenim programom (2014. – 2020.) podupirane su zajedničke akcije i sufinancirano je nekoliko projekata u području e-zdravstva. Predstojećim programom „EU za zdravlje” (2021. – 2027.) nastavit će se podupirati djelovanje Europske unije u području e-zdravstva. U zaključcima Europskog vijeća iz lipnja 2020. za njega je predviđen proračun od 1 670 milijuna EUR.
Studije o e-zdravstvu
Radi formiranja politike koja se odnosi na digitalno zdravlje i skrb Europska komisija sponzorirala je dvije studije u području telemedicine i velike količine podataka.
Komisija je naručila studiju „Ocjena pravila država članica EU-a o zdravstvenim podacima u svjetlu Opće uredbe o zaštiti podataka” (prilog). U toj studiji prikazano je kako se Opća uredba o zaštiti podataka provodi u zdravstvenom sektoru različitih zemalja.
Pruža se i pregled pravnih i tehničkih modaliteta u državama članicama EU-a za razmjenu zdravstvenih podataka te mehanizama upravljanja uspostavljenih da bi treće strane lakše pristupale zdravstvenim podacima radi ponovne upotrebe.
Europska komisija provodi i studiju o regulatornim nedostacima radi otkrivanja prepreka pružanju digitalnih zdravstvenih usluga i korištenju umjetne inteligencije u zdravstvu, s posebnim naglaskom na odgovornosti i upotrebi zdravstvenih podataka. Ta se studija bavi i člankom 14. Direktive 2011/24/EU o primjeni prava pacijenata u prekograničnoj zdravstvenoj skrbi.
Jačanje kapaciteta i digitalnih vještina
Digitalna rješenja za zdravstvo i skrb mogu poboljšati kvalitetu života za milijune građana i iz korijena promijeniti način na koji se usluge iz područja zdravstva i skrbi pružaju pacijentima, ako se ta rješenja svrhovito pripreme i racionalno koriste. Mogu pomoći i u rješavanju zdravstvenih kriza kao što je pandemija bolesti COVID-19.
Komisija nastoji pomoći državama članicama da ojačaju kapacitete za upotrebu novih tehnologija, kao što su telezdravstvo i umjetna inteligencija, te da razvojem pokazatelja i referentnih vrijednosti te kratkoročnim stručnim revizijama/twinningom optimiziraju svoje zdravstvene sustave.
Važan je dio digitalizacije sektora zdravstva i skrbi Komisijina suradnja sa zemljama EU-a kako bi se studentima i zdravstvenim djelatnicima, upraviteljima bolnica i kreatorima politika osiguralo osposobljavanje i obrazovanje u području digitalnih vještina, uključujući usavršavanje, prekvalifikaciju i mogućnosti za razmjenu znanja.
