U okviru Ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih naroda (engl. „Sustainable Development Goals”, SDG) kao cilj 3.3. navedeno je, među ostalim, okončanje epidemije AIDS-a i tuberkuloze do 2030. i suzbijanje hepatitisa. EU je pokazao odlučnost da pridonese tom važnom pothvatu podupirući mjere i politike koje su donijele države članice kako bi poboljšale svoj odgovor na ove tri epidemije i ostvarile ciljeve održivog razvoja.
Djelovanje u okviru politika EU-a
Djelovanje EU-a u području borbe protiv HIV-a/AIDS-a ima dugu povijest, s tim da su se virusni hepatitis i tuberkuloza u početku smatrali sekundarnim infekcijama HIV-a, a potom su postupno prihvaćeni kao zasebne bolesti.
Prvi instrument politike za borbu protiv HIV-a/AIDS-a na razini EU-a bila je Komunikacija Komisije o borbi protiv HIV-a/AIDS-a donesena 2005. To je bio temelj za djelovanje EU-a od 2006. do 2009.
Budući da je HIV/AIDS ostao problem za javno zdravlje i politički prioritet za Europsku uniju i susjedne zemlje, 2009. donesena je druga Komunikacija o borbi protiv HIV-a/AIDS-a u Europskoj uniji i susjednim zemljama.
U toj je komunikaciji istaknuta važnost pojačanja provedbe preventivnih strategija, podupiranja učinkovitog odgovora na HIV/AIDS u prioritetnim regijama i razvijanja mogućnosti za dopiranje do najugroženijih skupina stanovništva u cijeloj Europi te pružanja potpore tim skupinama. Na taj se način nastojalo dati politički poticaj borbi protiv HIV-a/AIDS-a te potaknuti sve relevantne dionike u državama članicama, civilnom društvu i sektoru da poduzmu mjere u vezi s prevencijom, prioritetnim regijama i skupinama, informiranjem, praćenjem i procjenom.
Nakon Komunikacije iz 2009. donesena su dva uzastopna akcijska plana
U 2015. svjetski su se čelnici dogovorili o globalnom djelovanju kako bi se do 2030. okončala epidemija HIV-a/AIDS-a i tuberkuloze te u cilju suzbijanja virusnog hepatitisa u okviru ciljeva održivog razvoja UN-a. Nakon što su ti globalni ciljevi utvrđeni, EU je u Komunikaciji Komisije „Budući koraci za održivu europsku budućnost” donesenoj 2016. izrazio političku volju da podupre države članice u ostvarivanju tih ciljeva.
Uoči 22. međunarodne konferencije o AIDS-u održane 2018. Europska komisija objavila je radni dokument službi u kojem je prikazano stanje na razini EU-a, instrumenti politike i primjeri dobre prakse za borbu protiv HIV-a/AIDS-a, virusnog hepatitisa i tuberkuloze u Europskoj uniji i susjednim zemljama.
U tom radnom dokumentu službi iznesen je pregled potpore EU-a državama članicama u nekoliko područja politike: javno zdravlje, istraživanje, politika u pogledu droga, razvojna suradnja, politika pristupanja i politika susjedstva, europski strukturni fondovi itd. U njemu su ujedno predstavljeni primjeri dobre prakse financirani sredstvima EU-a u vezi s ranim dijagnosticiranjem, poticanjem testiranja, širim obuhvatom i informiranjem najugroženijih skupina, integriranom skrbi za sve bolesti, brzim pružanjem zdravstvene skrbi, liječenjem kao prevencijom, promicanjem zdravlja i podupiranjem mreža i organizacija civilnog društva.
Zdravstveni programi financirani sredstvima EU-a
EU i izravno financira projekte i aktivnosti putem Zdravstvenog programa EU-a. Mjere koje se podupiru u okviru Zdravstvenog programa EU-a pridonijele su razvoju i primjeni dobre prakse za ostvarivanje međunarodnih obveza za iskorijenjivanje AIDS-a i tuberkuloze i za smanjenje broja oboljelih od virusnog hepatitisa. Glavne teme i fokus odnose se na sljedeće:
- promicanje ranog dijagnosticiranja HIV-a, hepatitisa i tuberkuloze, uključujući smanjenje broja kasno otkrivenih slučajeva, kao i intervencije usmjerene na poboljšanje preventivnih tretmana
- integriranje liječenja i skrbi, osiguravanje dostupnosti zdravstvene skrbi, integrirano dijagnosticiranje i upravljanje slučajevima, premošćivanje jaza između skrbi u zajednici i zdravstvenih usluga, uključujući zdravstvenu skrb u zatvorima
- podupiranje civilnog društva u konkretnim aktivnostima za borbu protiv bolesti.
Od 2003. Izvršna agencija za potrošače, zdravlje i hranu (engl. „Consumers, Health and Food Executive Agency”, Chafea) upravlja projektima koji se odnose na HIV, hepatitis i tuberkulozu.
Suradnja
Tijekom 15 godina (2005.–2019.) Komisija je uspostavila dva tijela koja su se sastajala dva puta godišnje kako bi pridonijela provedbi politike i jačanju suradnje između zemalja, civilnog društva i međunarodnih organizacija.
Skupina za strateško promišljanje za HIV/AIDS, virusni hepatitis i tuberkulozu bila je forum predstavnika nacionalnih javnozdravstvenih tijela iz država članica EU-a i EGP-a koji je služio za razmjenu informacija i jačanje suradnje. Skupina za strateško promišljanje odigrala je važnu ulogu u određivanju prioriteta politike za HIV/AIDS, virusni hepatitis i tuberkulozu.
Forum civilnog društva za HIV/AIDS, virusni hepatitis i tuberkulozu (engl. „Civil Society Forum”, CSF) bio je neformalno savjetodavno tijelo koje je omogućavalo sudjelovanje nevladinih organizacija i mreža u razvoju i provedbi europske politike. CSF je savjetovao Skupinu za strateško promišljanje i Komisiju.
Ta su tijela, u njihovom tadašnjem obliku, raspuštena 2019. Međutim, Komisija nastavlja održavati rasprave o određenim aspektima u vezi s provedbom politike u pogledu HIV-a, tuberkuloze i hepatitisa i olakšava razmjenu primjerâ najbolje prakse putem odgovarajućih mehanizama, uključujući Odbor za zdravstvenu sigurnost te namjenske mreže stručnjaka u okviru Platforme za zdravstvenu politiku EU-a.
