Budimo srčani! Zatražiti pomoć i zdravstvenu skrb za kardiovaskularne bolesti sigurno je i izuzetno važno i tijekom pandemije bolesti COVID-19.
Načelnik Odjela za promicanje zdravlja, sprečavanje bolesti i financijske instrumente u Glavnoj upravi SANTE Stefan Schreck razgovarao je s nama uoči Svjetskog dana srca, koji se obilježava 29. rujna. Kardiovaskularne bolesti glavni su uzrok preranih smrti u svijetu.
Kako je COVID-19 utjecao na kardiovaskularne bolesti?
Pandemija je ukazala na mnoge probleme i izložila naše zdravstvene sustave velikom opterećenju. Isto tako predstavlja dodatan izazov za pojedince koji žive s postojećim zdravstvenim problemom, kao što je kardiovaskularna bolest, jer su ti pacijenti u većoj opasnosti od razvijanja teškog oblika bolesti COVID-19 ako se zaraze.
Osim toga, zbog trenutačne situacije mnogi pacijenti, uključujući srčane bolesnike, izbjegavaju bolnice i doktore u strahu od zaraze koronavirusom. Mnogi su pacijenti propustili ili odgodili svoje redovne i preventivne preglede, kontrole, pa čak i zakazane operacije.
Pandemija je isto tako onemogućila određenim pojedincima da budu fizički aktivni, bilo da su ostajali u svojim domovima tijekom mjera ograničavanja kretanja ili im je bio ograničen pristup mjestima na kojima su mogli šetati, trčati ili vježbati. Stres uzrokovan pandemijom može utjecati i na zdravlje srca te navesti ljude na pušenje, emocionalno prejedanje, prekomjernu konzumaciju alkohola i općenito donošenje loših odluka.
Što biste savjetovali pacijentima s kardiovaskularnim bolestima tijekom pandemije bolesti COVID-19?
Pacijenti trebaju biti svjesni da rizici od srčanog i moždanog udara znatno nadmašuju rizike od zaraze bolešću COVID-19. Važno je smjesta potražiti liječničku pomoć ako se pojave simptomi problema sa srcem ili krvnim žilama. Pacijenti i pojedinci općenito moraju znati da je sigurno ići u bolnicu ili posjetiti liječnika te da je važno redovno odlaziti na zdravstvene preglede i kontrole.
Koje mjere Europska komisija poduzima kada je riječ o kardiovaskularnim bolestima?
Mnogi rizični čimbenici kardiovaskularnih bolesti ujedno su i rizični čimbenici za druge nezarazne bolesti. Stoga EU na problem koji nezarazne bolesti predstavljaju za građane EU-a nudi integrirani odgovor usmjeren na prevenciju u brojnim sektorima i područjima politika, u kombinaciji s mjerama za jačanje zdravstvenih sustava.
Europska komisija odlučna je podržati države članice u njihovim nastojanjima da ostvare devet dobrovoljnih ciljeva Ujedinjenih naroda i Svjetske zdravstvene organizacije do 2025. te cilj održivog razvoja 3.4., tj. da se do 2030. prerana smrt od nezaraznih bolesti smanji za trećinu i promiče mentalno zdravlje i dobrobit.
U cilju savladavanja tih izazova i pružanja podrške državama članicama u postizanju tih ciljeva, Komisija je osnovala Upravljačku skupinu za promicanje zdravlja, sprečavanje bolesti i upravljanje nezaraznim bolestima (Upravljačka skupina). Upravljačka skupina pomaže državama članicama poticanjem razmjene relevantnih iskustava, politika i praksi.
Zašto je Europska komisija toliko usredotočena na nezarazne bolesti?
Nezarazne bolesti, kao što su kardiovaskularne bolesti i rak, glavni su uzrok invaliditeta, lošeg zdravlja i ranijeg umirovljenja iz zdravstvenih razloga te prerane smrti u EU-u, što ima ozbiljne društvene i gospodarske posljedice. Prema podacima Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj u Uniji svake godine od nezaraznih bolesti prerano umre oko 550 000 osoba radno aktivne dobi. Kao vodeći uzrok smrtnosti u Uniji te su bolesti odgovorne za najveći dio troškova u zdravstvu te gospodarstva Unije stoje 115 milijardi eura godišnje. To su zaista poražavajuće brojke, ali činjenica koja nam daje nade i poticaj za daljnji rad jest da se 80 % nezaraznih bolesti može spriječiti održavanjem zdravog načina života.
Aktivnosti na razini EU-a
|
Europska komisija – Zdravlje i sigurnost hrane |
|
Upravljačka skupina za promicanje zdravlja, sprečavanje bolesti i upravljanje nezaraznim bolestima Europska komisija – Zdravlje i sigurnost hrane |
|
Europska komisija – Istraživanje i inovacije |
Novosti
|
Skupina je predstavila početne rezultate ankete o nacionalnim prioritetima u području javnog zdravstva u državama članicama koja je provedena da bi se utvrdili glavni prioriteti u pogledu zdravstvenih intervencija na razini populacije i najbolje prakse za razdoblje od 2021. do 2022. Predviđa se da će prevencija nezaraznih bolesti biti jedan od tih prioriteta. |
|
Komisija održala konferenciju o zdravom načinu života „od obrazovanja do prakse” Konferencija koju je organizirala Komisijina Izvršna agencija za potrošače, zdravlje, poljoprivredu i hranu održana je na platformi zdravstvene politike. Registrirani korisnici sažetak konferencije i dodatne informacije mogu potražiti na platformi. |
|
Osobe s kardiovaskularnim bolestima izložene njihovim rizičnim čimbenicima, uključujući dijabetes i hipertenziju, podložnije su razvijanju težih oblika koronavirusa. Sudjelujte u ovogodišnjoj kampanji za podizanje svijesti i djelovanje te tako dajte svoj doprinos smanjenju rizika od kardiovaskularnih bolesti. |
|
Eurostat objavio statističke i analitičke podatke o vodećem uzroku smrti u EU-u Kardiovaskularne bolesti vodeći su uzrok smrti u Uniji. Eurostat je objavio statističke podatke o broju smrtnih slučajeva uzrokovanih kardiovaskularnim bolestima u EU-u i državama članicama, učestalosti bolesti prema spolu i dobi te druge relevantne podatke i analize. |
|
WHO osigurao globalnu predanost smanjenju opterećenja koje uzrokuju kardiovaskularne bolesti za 25 % Javne vlasti podržale su devet globalnih dobrovoljnih ciljeva organizacije WHO kojima se prvenstveno nastoji broj slučajeva prerane smrti od četiriju glavnih nezaraznih bolesti smanjiti za 25 % do 2025. To se može ostvariti visokom razinom političke predanosti, djelovanjem javnih vlasti u cjelini i sveopćom podrškom i angažmanom. |
Projekti u okviru Zdravstvenog programa
|
EU financira projekt Young 50, kojim se nastoje ublažiti odnosno smanjiti čimbenici rizika među zdravim pojedincima u dobi od 50 godina. Projekt promiče promjenu nezdravog načina života i potiče osviještenost i informiranost o rizicima kardiovaskularnih bolesti među širom populacijom. |