Europska unija nije jedina koja je prepoznala opasnost od antimikrobne otpornosti (AMR) i protiv nje se bori na najvišoj političkoj razini. I mnoge zemlje izvan EU-a i međunarodne organizacije nastoje hitno riješiti taj veliki svjetski problem.
Međunarodna suradnja ključni je element Akcijskog plana za borbu protiv antimikrobne otpornosti iz 2017. i Preporuke Vijeća o antimikrobnoj otpornosti iz 2023., u kojima se predstavljaju mjere za povećanje sudjelovanja EU-a u globalnim inicijativama za borbu protiv AMR-a.
Nedavne izjave skupine G7 (iz listopada 2024.) i skupine G20 (iz listopada 2024.) pokazuju da razmjeri problema zahtijevaju usklađeno globalno upravljanje u skladu s pristupom „jedno zdravlje”.
Komisija na globalnoj razini blisko surađuje s organizacijama četverostranog saveza i njegovim zajedničkim tajništvom za borbu protiv AMR-a:
- Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) sudjeluje u provedbi Globalnog akcijskog plana za borbu protiv AMR-a.
- Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO) pomaže vladama, proizvođačima, trgovcima i drugim dionicima da donesu mjere za smanjenje upotrebe antimikrobnih sredstava i sprečavanje razvoja AMR-a. FAO je isto tako revidirao svoj Akcijski plan za borbu protiv antimikrobne otpornosti 2021. – 2025.
- Svjetska organizacija za zdravlje životinja (WOAH) poduzima razne mjere za sprečavanje AMR-a na globalnoj razini, uključujući promicanje odgovorne i razborite upotrebe antimikrobnih sredstava u veterinarskoj medicini kako bi se očuvala njihova terapijska djelotvornost za životinje i ljude, unapređenje znanja i praćenje količine antimikrobnih sredstava koja se upotrebljavaju u uzgoju životinja.
- Cilj je Programa Ujedinjenih naroda za zaštitu okoliša (UNEP) prikupiti znanstvene dokaze za izradu strategije za borbu protiv AMR-a i na odgovarajući način uključiti okolišnu dimenziju u pristup „jedno zdravlje” za borbu protiv AMR-a.
Europska komisija pruža potporu i aktivno sudjeluje u partnerskoj platformi dionika za borbu protiv AMR-a četverostranog saveza kako bi pridonijela zajedničkoj globalnoj viziji i većem konsenzusu o AMR-u.
U rujnu 2024. održan je drugi sastanak Opće skupštine Ujedinjenih naroda (UNGA) na visokoj razini o AMR-u u svrhu povećanja globalnih obveza u kontekstu borbe protiv AMR-a. U novoj političkoj izjavi države članice UN-a, među kojima su i države članice EU-a, obvezale su se da će u svim sektorima poduzeti konkretne mjere za borbu protiv AMR-a u okviru pristupa „jedno zdravlje”, kojim se potvrđuje neraskidiva veza između zdravlja ljudi, životinja i okoliša.
Osim toga, kako bi se neki elementi političke izjave UNGA-e pretvorili u konkretne mjere, na četvrtoj globalnoj ministarskoj konferenciji na visokoj razini o AMR-u u Saudijskoj Arabiji, održanoj u studenome 2024., donesene su obveze iz Džede.
EU osigurava i razvojne kapacitete te podupire mjere za borbu protiv AMR-a u zemljama s niskim i srednjim dohotkom, posebno u okviru višepartnerskog uzajamnog fonda UN-a za borbu protiv AMR-a (MPTF), iz kojeg se financira provedba nacionalnih akcijskih planova za borbu protiv AMR-a u okviru pristupa „jedno zdravlje”.
Komisija i druge europske institucije, uključujući Europski centar za sprečavanje i kontrolu bolesti (ECDC), Europsku agenciju za lijekove (EMA) i Europsku agenciju za sigurnost hrane (EFSA), blisko surađuju s vladama i relevantnim specijaliziranim agencijama SAD-a, Kanade, Norveške i Ujedinjene Kraljevine u okviru Transatlantske radne skupine za antimikrobnu otpornost (TATFAR).
Komisija podupire i aktivnosti Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) radi procjene gospodarskog učinka AMR-a u okviru pristupa „jedno zdravlje”. To uključuje razne opcije politike za borbu protiv AMR-a te evaluaciju troškova AMR-a i učinka politika na tržište rada i opće gospodarstvo (izvješća OECD-a za 2023.: Embracing a One Health Framework to Fight Antimicrobial Resistance (Prihvaćanje pristupa „jedno zdravlje” za borbu protiv antimikrobne otpornosti); Fighting Antimicrobial Resistance in EU and EEA countries (Borba protiv antimikrobne otpornosti u državama članicama EU-a i EGP-a)).
Nadalje, EU ustrajno zagovara odgovornu upotrebu antimikrobnih sredstava, pa je u razdoblju 2007. – 2011. i 2017. – 2021. preko radne skupine Codexa za antimikrobnu otpornost (TFAMR) aktivno promicao mjere za smanjenje pojave i širenja antimikrobne otpornosti u prehrambenom lancu. Iz tog su rada proizašla dva dokumenta sa smjernicama i kodeks ponašanja, koji su sada dostupni kao objedinjena publikacija, koja vladama pomaže u osmišljavanju i provedbi učinkovitih strategija za upravljanje AMR-om koji se prenosi hranom.
