Europska unija prepoznala je opasnost od antimikrobne otpornosti (AMR) i protiv tog se velikog svjetskog problema bori na najvišoj političkoj razini, zajedno s brojnim drugim zemljama i međunarodnim organizacijama.
Međunarodna suradnja ključni je element Akcijskog plana za borbu protiv antimikrobne otpornosti iz 2017. i Preporuke Vijeća o antimikrobnoj otpornosti iz 2023., u kojima se predstavljaju mjere za povećanje sudjelovanja EU-a u globalnim inicijativama za borbu protiv AMR-a.
Izjave skupine G7 i skupine G20 (iz 2024.) pokazuju da problem zahtijeva usklađeno globalno upravljanje u skladu s pristupom „jedno zdravlje”.
Komisija na globalnoj razini blisko surađuje s organizacijama četverostranog saveza i njegovim zajedničkim tajništvom za borbu protiv AMR-a:
- Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) sudjeluje u provedbi Globalnog akcijskog plana za borbu protiv AMR-a.
- Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO) pomaže vladama, proizvođačima, trgovcima i drugim dionicima da donesu mjere za smanjenje upotrebe antimikrobnih sredstava i sprečavanje razvoja AMR-a. FAO je revidirao svoj Akcijski plan za borbu protiv antimikrobne otpornosti 2021. – 2025. Na 44. zasjedanju Konferencije FAO-a donesena je Rezolucija o borbi protiv AMR-a u poljoprivredno-prehrambenim sustavima.
- Svjetska organizacija za zdravlje životinja (WOAH) poduzima razne mjere za sprečavanje AMR-a na globalnoj razini:
- promiče odgovornu i razboritu upotrebu antimikrobnih sredstava u veterinarskoj medicini kako bi se očuvala njihova terapijska djelotvornost za životinje i ljude
- unapređuje znanje i praćenje količine antimikrobnih sredstava koja se upotrebljavaju u uzgoju životinja.
- Cilj je Programa Ujedinjenih naroda za zaštitu okoliša (UNEP) prikupiti znanstvene dokaze za izradu strategije za borbu protiv AMR-a i na odgovarajući način uključiti okolišnu dimenziju u pristup „jedno zdravlje” za borbu protiv AMR-a. Na 7. zasjedanju Skupštine Ujedinjenih naroda za okoliš u prosincu 2025. donesena je rezolucija o okolišnoj dimenziji AMR-a.
Europska komisija pruža potporu i aktivno sudjeluje u partnerskoj platformi dionika za borbu protiv AMR-a četverostranog saveza kako bi pridonijela zajedničkoj globalnoj viziji i većem konsenzusu o AMR-u.
Na drugom sastanku Opće skupštine Ujedinjenih naroda (UNGA) na visokoj razini o AMR-u održanom u rujnu 2024. države članice UN-a i države članice EU-a podržale su novu političku izjavu o povećanju globalnih obveza u kontekstu borbe protiv AMR-a.
To uključuje konkretne mjere za borbu protiv AMR-a u okviru pristupa „jedno zdravlje”, kojim se potvrđuje neraskidiva veza između zdravlja ljudi, životinja i okoliša.
Osim toga, kako bi se neki elementi političke izjave UNGA-e pretvorili u konkretne mjere, na četvrtoj globalnoj ministarskoj konferenciji na visokoj razini o AMR-u u Saudijskoj Arabiji, održanoj u studenom 2024., donesene su obveze iz Džede.
EU osigurava i razvojne kapacitete te podupire mjere za borbu protiv AMR-a u zemljama s niskim i srednjim dohotkom u okviru višepartnerskog uzajamnog fonda UN-a za borbu protiv AMR-a (MPTF), iz kojeg se financira provedba nacionalnih akcijskih planova za borbu protiv AMR-a u okviru pristupa „jedno zdravlje”.
Komisija i druge europske institucije, uključujući Europski centar za sprečavanje i kontrolu bolesti (ECDC), Europsku agenciju za lijekove (EMA) i Europsku agenciju za sigurnost hrane (EFSA), blisko surađuju s vladama i agencijama SAD-a, Kanade, Norveške i Ujedinjene Kraljevine u okviru Transatlantske radne skupine za antimikrobnu otpornost (TATFAR).
Komisija podupire i nastojanja Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) usmjerena na procjenu gospodarskog učinka AMR-a u okviru pristupa „jedno zdravlje”.
To uključuje razne opcije politike za borbu protiv AMR-a te evaluaciju troškova AMR-a i učinka politika na tržište rada i opće gospodarstvo (izvješća OECD-a za 2023.: Embracing a One Health Framework to Fight Antimicrobial Resistance (Prihvaćanje pristupa „jedno zdravlje” za borbu protiv antimikrobne otpornosti); Fighting Antimicrobial Resistance in EU and EEA countries (Borba protiv antimikrobne otpornosti u državama članicama EU-a i EGP-a)).
Nadalje, EU ustrajno zagovara odgovornu upotrebu antimikrobnih sredstava, pa je u razdoblju 2007. – 2011. i 2017. – 2021. preko radne skupine Codexa za antimikrobnu otpornost (TFAMR) promicao mjere za smanjenje antimikrobne otpornosti u prehrambenom lancu.
Iz tog su rada proizašla dva dokumenta sa smjernicama i kodeks postupanja, koji su sada dostupni kao objedinjena publikacija, koja vladama pomaže u osmišljavanju i provedbi učinkovitih strategija za upravljanje AMR-om koji se prenosi hranom.
Navedeni su samo neki reprezentativni primjeri postojećih ili planiranih inicijativa.
