Mentalno zdravlje

Sveobuhvatan pristup EU-a mentalnom zdravlju

Predsjednica Komisije Ursula von der Leyen u govoru o stanju Unije 2022. najavila je da Komisija 2023. namjerava predstaviti „novu inicijativu o mentalnom zdravlju”.

Komisija je 7. lipnja 2023. donijela Komunikaciju o sveobuhvatnom pristupu mentalnom zdravlju, koja će državama članicama i dionicima pomoći da poduzmu žurne mjere za rješavanje problema u području mentalnog zdravlja.

Komunikacija je polazišna točka za novi pristup. Sveobuhvatan pristup mentalnom zdravlju koji je usmjeren na prevenciju i uključuje više dionika razvijen je nakon opsežnog savjetovanja s državama članicama, dionicima i građanima.

Novi pristup uzima u obzir činjenicu da bi se temom mentalnog zdravlja trebalo baviti u mnogim područjima politike, uključujući zapošljavanje, obrazovanje, istraživanje, digitalizaciju, urbanističko planiranje, kulturu, okoliš i klimu. Taj međusektorski pristup ima za cilj izjednačiti mentalno zdravlje s fizičkim zdravljem.

Inicijativa se temelji na postojećim politikama, pristupima i mjerama. U Komunikaciji je predstavljeno 20 vodećih inicijativa – i mogućnosti financiranja u vrijednosti od 1,23 milijarde eura – kojima će se države članice izravno i neizravno podržati u postizanju sveobuhvatnog pristupa mentalnom zdravlju.

• Komunikacija Komisije – Sveobuhvatan pristup mentalnom zdravlju

Povodom Europskog tjedna mentalnog zdravlja 2024., Komisija je objavila okvir za praćenje najavljen u Komunikaciji o sveobuhvatnom pristupu mentalnom zdravlju.

Provedba tog pristupa temelji se na konkretnim mjerama za dobrobit građana i zdravstvenih sustava na razini zemalja, koje vode nacionalna tijela i dionici, uz koordinaciju i horizontalnu potporu Komisije, koja surađuje s međunarodnim partnerima kao što su Svjetska zdravstvena organizacija (SZO), Organizacija za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD), Međunarodni Crveni križ, Crveni polumjesec i UNICEF.

Okvir za praćenje omogućuje redovito ažuriranje napretka u provedbi mjera koje proizlaze iz Komunikacije o sveobuhvatnom pristupu mentalnom zdravlju.

Komisija je objavila ažuriranu verziju okvira za praćenje povodom Svjetskog dana mentalnog zdravlja 2024. 

• Okvir za praćenje

Situacija u Europi kad je riječ o mentalnom zdravlju

U „Zdravstvenim profilima zemalja” za 2023., izvješću pripremljenom u kontekstu dokumenta „State of Health in the EU” (Stanje zdravlja u EU-u) Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) i Europskog opservatorija za zdravstvene sustave i politike (Opservatorij), predstavljen je pregled stanja kad je riječ o mentalnom zdravlju u svim državama članicama EU-a, Norveškoj i Islandu.

Zabrinutost, tjeskoba i depresija uzrokovani razornim učincima pandemije, ruskom vojnom agresijom na Ukrajinu, klimatskom krizom i gubitkom bioraznolikosti, nezaposlenošću i sve većim troškovima života, pritiscima digitalne sfere i društvenih mreža – sve je to pogoršalo ionako loše stanje mentalnog zdravlja, posebno kod djece i mladih.

Problemi s mentalnim zdravljem nisu ravnomjerno raspoređeni među skupinama stanovništva. Depresija je raširenija među ženama i skupinama stanovništva s nižim dohotkom i nižim razinama obrazovanja.

U nedavnom istraživanju Eurobarometra o mentalnom zdravlju (listopad 2023.) istaknuto je da je potrebno poduzeti mjere. Istraživanje je pokazalo da je 46 % Europljana u posljednjih dvanaest mjeseci iskusilo emocionalni ili psihosocijalni problem, npr. osjećaj depresije ili tjeskobe.

Svaka druga osoba koja ima probleme s mentalnim zdravljem nije zatražila pomoć stručnjaka.

Već prije pandemije bolesti COVID-19 svaka šesta osoba u EU-u imala je problema s mentalnim zdravljem, što je uzrokovalo troškove u visini od 4 % BDP-a.

Ukupni troškovi povezani s problemima mentalnog zdravlja u 27 zemalja EU-a i Ujedinjenoj Kraljevini procijenjeni su na više od 4 % BDP-a, odnosno više od 600 milijardi eura (izvješće „Ukratko o zdravlju u Europi” za 2018.).

Izvješće Ukratko o zdravlju za 2022. pokazalo je da se gotovo polovina mladih Europljana žali na izostanak psihološke pomoći, a udio mladih koji prijavljuju simptome depresije u nekoliko se zemalja EU-a tijekom pandemije više nego udvostručio.

Stoga je potrebno kontinuirano ulagati u reforme sustava zaštite mentalnog zdravlja i zdravstvenih sustava, među ostalim u osoblje zaposleno u području mentalnog zdravlja, te suzbijati stigmatizaciju i diskriminaciju u vezi s mentalnim zdravljem.

S obzirom na razmjere trenutačnih izazova, potrebne su daljnje mjere kako bi se spriječile trajne štetne posljedice za mlađe generacije.

To zahtijeva stavljanje prioriteta na prevenciju, uključujući hvatanje u koštac s bihevioralnim čimbenicima rizika i društvenim, okolišnim i komercijalnim odrednicama, te provedbu konkretnih i ambicioznih inicijativa za promicanje mentalnog zdravlja i prevenciju mentalnih bolesti.

To će nam olakšati postizanje UN-ovih ciljeva održivog razvoja i ciljeva SZO-a u pogledu nezaraznih bolesti.

Pregled mjera u području mentalnog zdravlja

Mentalno zdravlje je prioritet za Komisiju. U proteklih 25 godina ona je podupirala mjere i projekte za poboljšanje mentalnog zdravlja ljudi u EU-u i šire.

Pregled aktualnih mjera i alata:

1. Najbolje i obećavajuće prakse

Portal najbolje prakse Europske komisije olakšava prikupljanje, razmjenu i primjenu najboljih i obećavajućih praksi među državama članicama EU-a.

U 2018. države članice EU-a dale su prioritet mentalnom zdravlju kao području primjene primjera dobre prakse.

U 2019. državama članicama predstavljen je predodabir primjera dobre prakse, a one su ih zatim rangirale prema relevantnosti u skladu sa svojim nacionalnim prioritetima.

Od tri najviše rangirane prakse, trenutačno se provode dvije inicijative uz financijsku potporu u okviru godišnjeg plana rada za 2020. Trećeg zdravstvenog programa EU-a.

Kroz zajedničku akciju „ImpleMENTAL” provode se reforma belgijskog sustava zaštite mentalnog zdravlja (koja je usmjerena na jačanje usluga koje se pružaju u zajednici, a prilagođene su potrebama klijenta) i austrijski višerazinski program za sprečavanje samoubojstava.

U toj zajedničkoj akciji sudjeluje 21 država članica, uz financijsku potporu u iznosu od 5,4 milijuna eura.

Regionalni ured SZO-a za Europu podupire rad zajedničke akcije „ImpleMENTAL” u područjima osposobljavanja i izgradnje kapaciteta, prema sporazumu o doprinosu pristupu integriranja problematike mentalnog zdravlja u sva područja politike, u visini od 11 milijuna eura, u okviru programa rada za 2022. programa „EU za zdravlje”.

U okviru projekta „Best” Europskog saveza za borbu protiv depresije provodi se program koji obuhvaća primjenu alata „iFightDepression” za samostalno nošenje s blagom do umjerenom depresijom.

U taj projekt trenutačno je uključeno deset država članica uz financijsku potporu Europske komisije u iznosu od 1,6 milijuna eura.

Kad je riječ o posebnim potrebama djece i mladih, projekti „Icehearts Europe” i „Let’s Talk About Children” usmjereni su na poboljšanje mentalnog zdravlja i dobrobiti mladih.

U srpnju 2023. objavljen je poziv za najbolje i obećavajuće prakse u području mentalnog zdravlja. Kao „najbolje” ili „obećavajuće” prakse identificirano je njih 29. Ti su primjeri dobre prakse dostupni u EU-ovom repozitoriju primjera najboljih i obećavajućih praksi u području mentalnog zdravlja na Komisijinu Portalu najbolje prakse.

Od 11. do 13. ožujka 2024. održano je internetsko događanje u okviru kojeg su vlasnici detaljno predstavili tih 29 praksi predstavnicima država članica EU-a zainteresiranima za eventualnu primjenu tih praksi u svojoj zemlji.

2. Inicijativa „Zdraviji zajedno”

Takav sveobuhvatan pristup mentalnom zdravlju temelji se i na Komisijinoj inicijativi EU-a za nezarazne bolesti „Zdraviji zajedno”, koja je predstavljena u lipnju 2022.

Ta inicijativa podupire države članice u utvrđivanju i provedbi

• učinkovitih politika i mjera kako bi se smanjio teret glavnih nezaraznih bolesti
• poboljšalo zdravlje i dobrobit građana i
• smanjile zdravstvene nejednakosti.

„Mentalno zdravlje i neurološki poremećaji” jedno je od pet glavnih područja kojima se bavi ta inicijativa.

Nakon procesa osmišljavanja u kojem su sudjelovale države članice i dionici, u okviru te inicijative podupire se provedba cijelog spektra mjera s velikim učinkom, od poticanja dobrobiti i proaktivne prevencije do socijalne uključenosti osoba s dugotrajnim bolestima.

Kad je riječ o mentalnom zdravlju rad u okviru te inicijative usmjeren je na četiri prioritetna područja:

• stvaranje povoljnih uvjeta za mentalno zdravlje i povećanje otpornosti te integriranje problematike mentalnog zdravlja u sve politike
• promicanje mentalnog blagostanja i sprečavanje poremećaja mentalnog zdravlja
• poboljšanje pravodobnog i pravednog pristupa visokokvalitetnim uslugama u području mentalnog zdravlja
• zaštita pravâ, jačanje socijalne uključenosti i borba protiv stigmatizacije povezane s problemima s mentalnim zdravljem.

Provedba mjera u tim područjima već je u tijeku i nastavit će se do 2027.

3. Izgradnja kapaciteta i osposobljavanje u području mentalnog zdravlja

Kako bi poduprla nacionalne mjere u području mentalnog zdravlja, Komisija je zajedno sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom (SZO) i Organizacijom za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) pokrenula projekte za pružanje tehničke pomoći i izgradnju kapaciteta za prijenos i provedbu dobrih praksi u području mentalnog zdravlja kako bi se svakoj državi članici pružila potpora prilagođena njezinim potrebama.

Projekt „EU-Promens”, koji je započeo u siječnju 2024., nudit će multidisciplinarno osposobljavanje u području mentalnog zdravlja za zdravstvene radnike, nastavnike, edukatore i socijalne radnike.

Osim toga, nudit će programe razmjene za stručnjake za mentalno zdravlje. Taj program osposobljavanja i razmjene financira se u okviru programa „EU za zdravlje” uz doprinos EU-a u iznosu od 9 milijuna eura.  

4. Paket potpore EU-a za djelovanje protiv stigmatizacije i diskriminacije

Iako se osviještenost o problemima mentalnog zdravlja poboljšala, stigmatizacija i diskriminacija u vezi s problemima s mentalnim zdravljem i dalje sprečavaju pojedince da potraže pomoć. Jedna od 20 vodećih inicijativa iz Komunikacije o sveobuhvatnom pristupu mentalnom zdravlju bavi se važnošću borbe protiv stigmatizacije povezane s problemima s mentalnim zdravljem.

Kako bi poduprla države članice u borbi protiv stigmatizacije i diskriminacije povezanih s problemima s mentalnim zdravljem, Komisija je u okviru podskupine za mentalno zdravlje Stručne skupine za javno zdravlje osnovala posebnu skupinu za izradu nacrta dokumenata. 

• Sastanci skupine za izradu nacrta dokumenata

Skupina za izradu nacrta dokumenata sudjelovala je u osmišljavanju paketa potpore EU-a, koji je predstavljen tijekom zajedničkog događanja povodom Svjetskog dana mentalnog zdravlja (10. listopada 2024.), čiji su suorganizatori bili Svjetska zdravstvena organizacija i Europska organizacija za mentalno zdravlje. Taj paket uključuje sljedeće elemente:

• odjeljak posvećen EU-ovoj vodećoj inicijativi u priručniku WHO-a na temu stigmatizacije i diskriminacije;
• medijska kampanja za podizanje razine osviještenosti o stigmatizaciji (#InThisTogether);
• odabrane najbolje i obećavajuće prakse za potporu mjerama država članica EU-a i dionika u borbi protiv stigmatizacije i diskriminacije;
• dokument za raspravu o suzbijanju stigmatizacije i diskriminacije.

Financiranje projekata u području mentalnog zdravlja

Komisija u okviru godišnjih programa rada „EU za zdravlje” državama članicama i dionicima pruža financijsku potporu za provedbu aktivnosti za prevenciju problemâ s mentalnim zdravljem i njihovo rješavanje.

Više od 30 milijuna eura već je dodijeljeno u posljednje tri godine za projekte koji se bave javnozdravstvenim aspektima mentalnog zdravlja, uključujući reformu sustava zaštite mentalnog zdravlja.

U okviru programa rada „EU za zdravlje” za 2023. na raspolaganje su stavljena sredstva u iznosu od 18,5 milijuna eura za potporu promicanju mentalnog zdravlja i prevenciju problema s mentalnim zdravljem:

• 6 milijuna eura tijelima država članica za suradnju u zajedničkoj akciji za rješavanje problema u području mentalnog zdravlja
• 4,5 milijuna eura dionicima za potporu projektima koji se odnose na promicanje mentalnog zdravlja, prevenciju problema s mentalnim zdravljem i njihovo rješavanje.

Obje mjere usmjerene su na osobito ranjive skupine kao što su migranti, izbjeglice, Romi i osobe raseljene iz Ukrajine.

• 8 milijuna eura dodijeljeno je projektima usmjerenima na izazove povezane s mentalnim zdravljem pacijenata oboljelih i izliječenih od raka, kao i njihovih njegovatelja i obitelji.

Financijska potpora osigurat će se i u okviru programa rada „EU za zdravlje” za 2024. kako bi se omogućila suradnja država članica u okviru zajedničke akcije za promicanje sveobuhvatnog pristupa mentalnom zdravlju usmjerenog na prevenciju radi potpore ranjivim skupinama (6 milijuna eura).

Dionicima će biti na raspolaganju dodatna 2 milijuna eura za provedbu projekata kojima se podupiru napori država članica u promicanju mentalnog zdravlja.

Tim projektima koje financira EU upravlja Europska izvršna agencija za zdravlje i digitalno gospodarstvo (HaDEA).

• Projekti za promicanje mentalnog zdravlja u EU-u

Upravljanje

Komisija blisko surađuje s državama članicama i dionicima na promicanju mentalnog zdravlja i prevenciji problema u tom području.

Suradnja i razmjena s državama članicama odvija se u okviru podskupine za mentalno zdravlje Stručne skupine za javno zdravstvo. Njezini članovi nastavljaju savjetovati Komisiju o provedbi vodećih inicijativa.

Ta podskupina osim toga izvještava Komisiju o nacionalnoj provedbi relevantnih mjera povezanih sa sveobuhvatnim pristupom i drugim mjerama u vezi s mentalnim zdravljem.

Redovita interakcija i suradnja sa svim ključnim dionicima provodi se putem namjenske mreže za mentalno zdravlje na platformi za zdravstvenu politiku EU-a.

Mrežu dionika „Mental Health in All Policies” (Mentalno zdravlje u svim politikama) vodi organizacija „Mental Health Europe”, a otvorena je dionicima unutar zdravstvenog sektora i izvan njega kako bi mogli razmjenjivati znanje i davati preporuke o politikama. 

Potpora Ukrajini – mentalno zdravlje raseljenih osoba i izbjeglica

Izbjeglice i raseljene osobe, osobito one koje bježe od rata – kao što su osobe raseljene iz Ukrajine – trebaju psihološku podršku i brze reakcije kako bi se poteškoće ublažile.

Komisija je mobilizirala 31,2 milijuna eura iz programa „EU za zdravlje” za pomoć osobama koje bježe iz Ukrajine kojima je hitno potrebna psihološka pomoć i potpora nakon traume.

Točnije, s Međunarodnom federacijom Crvenog križa potpisan je sporazum o doprinosu kako bi se raseljenim osobama iz Ukrajine pomoglo u nošenju s pretrpljenim traumama te kako bi im se pružila psihološka pomoć.

Osim toga, uz doprinos EU-a od 3 milijuna eura dionici provode četiri projekta:

• „MESUR”
• „Peace of Mind”
• „Well-U”
• „U-Rise”.

Cilj je tih projekata pružiti potporu u području mentalnog zdravlja raseljenim osobama iz Ukrajine te poboljšati mentalno zdravlje i psihološku dobrobit kod migranata i izbjeglica.

Osim toga, Komisija nudi niz internetskih tečajeva i drugih materijala za osposobljavanje o zdravlju migranata putem internetskih stranica:

• Virtualne akademije ECDC-a 
• i mreže Migracije i zdravlje: osposobljavanje za stručnjake na platformi za zdravstvenu politiku.

Ti su tečajevi razvijeni uz potporu u okviru Trećeg zdravstvenog programa EU-a.

Mentalno zdravlje i COVID-19

Pandemija i njezine posljedice povećale su opterećenost službi u području mentalnog zdravlja.

U izvješću „Ukratko o zdravlju u Europi” za 2020. navodi se da su pandemija bolesti COVID-19 i gospodarska kriza koja je uslijedila velik teret za mentalno stanje građana te podastiru dokazi o većoj učestalosti stresa, tjeskobe i depresije.

Smatra se da su mladi i osobe iz skupina s nižim dohotkom izloženi povećanom riziku.

Poremećaji u zdravstvenoj skrbi za osobe s postojećim mentalnim poteškoćama čine znatan dio negativnog utjecaja koji je pandemija imala na mentalno zdravlje.

Nekoliko mjeseci nakon izbijanja pandemije Glavna uprava za zdravlje i sigurnost hrane na svojoj je Platformi za zdravstvenu politiku uspostavila prostor kako bi organizacije dionika iz područja zdravstva i društva u cjelini mogle razmjenjivati specifične prakse i znanja u području mentalnog zdravlja povezane s bolešću COVID-19.

Ta virtualna mreža i virtualna knjižnica, koju koordinira organizacija „Mental Health Europe”, usmjerena je na potrebe ranjivih skupina kao što su beskućnici, osobe s postojećim oboljenjima i starije osobe.

EU je u okviru programa rada „EU za zdravlje” za 2021. pružio financijsku potporu u iznosu od 750 000 eura za primjenu najboljih praksi na terenu s izravnim učinkom na napore za rješavanje problema mentalnog zdravlja tijekom pandemije bolesti COVID-19.

Dva projekta – „MENTALITY” i „STEP-IN” rade na podizanju svijesti o posljedicama koje je pandemija bolesti COVID-19 imala na ranjive zajednice i na primjeni najboljih praksi kako bi im se pružila potpora.

Komisija je nagradu EU-a za djelovanje u području zdravlja za 2021. dodijelila inicijativama utemeljenima na razini zajednice s ciljem ublažavanja učinaka pandemije bolesti COVID-19 na mentalno zdravlje.

Svečana dodjela nagrada održana je 4. svibnja 2022., a nagrađene inicijative i inicijative koje su ušle u uži izbor predstavljene su u brošuri o utjecaju pandemije bolesti COVID-19 na mentalno zdravlje.